Screenshot: Süddeutsche Zeitung, Bild

NJEMAČKI mediji pokazuju najviše interesa za pitanja "problematičnog djeteta", kako Hrvatskoj vole tepati uz neizbježne packe, pa tako hrvatska inačica Deutsche Wellea donosi pregled osvrta njemačkih medija na hrvatsko pridruživanje Uniji.

DW procjenjuje da se stav Nijemaca prema Hrvatskoj može sažeti proturječnim tvrdnjama o zemlji koja je "bez sumnje morala postati članicom EU-a", no koja je istovremeno "gospodarski na konopcima zbog spore birokracije i raširene korupcije."

Radišni, sposobni i optimistični, ali spori i korumpirani

Tabloid Bild prenosi riječi bivšeg kancelara Helmutha Kohla koji se "izuzetno raduje što je Hrvatska postala članicom Europske Unije. Doduše, dodaje Kohl, ta zemlja mora provesti još neke reforme." Kohl je, očekivano, na privatnoj večeri u Hrvatskom veleposlanstvu povodom pristupa Hrvatske EU-u bio prilično optimističan po pitanju sposobnosti Hrvata da se suoče s izazovima života u Uniji: "Ja poznajem Hrvate. Oni su veoma marljivi i zato sam optimističan da će Hrvati, nakon pristupa, i dalje vrijedno raditi kako bi na provjerenom putu uspjeli napredovati".          

     
Ipak, jasno je da nisu svi optimistični poput Kohla. Tako DW prenosi izjavu koju je za listi Die Welt dao Vladimir Preveden iz savjetničke kuće Roland Berger, a koji smatra da je Hrvatska zemlja "sveprisutne birokracije u kojoj cvjeta korupcija" dodavši da su prošlogodišnja strana ulaganja u RH jedva dosegla brojku od jedne milijarde eura. Dok je skorašnji pristup, nastavlja Prevedem, EU-u u drugim zemljama istočne Europe izazivao vatromet investicija i značajan gospodarski rast, danom pristupa se vratila normalnost. Svi su imali oko dva posto veći gospodarski rast nego nakon pristupa. Die Welt dodaje da je Hrvatska taj trenutak "nažalost propustila". Vlada je tek napola i protiv svoje volje slijedila dobre savjete. Zagreb se odlučio prespavati krizu i čekati da oporavak u Europi i svijetu povuče i Hrvatsku.

Isti list objavljuje i razgovor s Dinom Doganom, predsjednikom njemačko-hrvatske Industrijske i trgovačke komore koji također ističe korupciju i birokratsku neučinkovitost kao osnovne hrvatske probleme.

Na pitanje lista Die Welt, što je tome uzrok, Dogan odgovara: "To ima mnogo veze s negativnom selekcijom rukovodećih kadrova u Hrvatskoj. Desetljećima se ovdje nisu promicali sposobni ljudi. To naravno ima veze sa socijalističkom prošlošću gdje se nije nagrađivao učinak. Ali i u posljednjih dvadesetak godina se mislilo: važnije je koga se poznaje, nego što se zna." Dogan dodaje da je zbog istih problema u samoj Vladi RH Hrvatska propustila osmisliti adekvatnu i učinkovitu gospodarsku strategiju.

Nema ništa osim turizma

"Ljudi Hrvatsku povezuju sa suncem i ćevapčićima. Ako to ostanu jedine poveznice, onda se Hrvatska nikad neće osoviti na noge. Tu je Hrvatska, na žalost, potpuno zakazala. Bilo je važno već prije pristupa raditi na vlastitom imidžu. Ali na kraju, ipak je važnije imati potencijal bez strategije, nego obratno", zaključuje Dogan uz dozu optimizma.

Ipak, list Süddeutsche Zeitung u članku naslovljenom "Loše pripremljena i umjereno radosna" sumnja i u sam potencijal Hrvatske: "Ako se izuzme turizam koji se pokazao otporan na krizu, hrvatsko gospodarstvo je loše pripremljeno za članstvo u Europskoj uniji. Bilo da je riječ o vinogradarima, trgovcima ili o stotini tisuća poljoprivrednika - svi strahuju kako će ih preplaviti značajno veći, učinkovitiji i jeftiniji konkurenti iz Njemačke, Austrije ili iz drugih zemalja Europske unije."

"Industrija je zastarjela i izgleda tmurno", nastavlja Süddeutsche Zeitung uz upozorenje da su zemlje Unije trenutno zbog vlastitih gospodarskih problema nespremne pojačano ulagati u zemlje Istočne Europe.

Karl-Peter Schwarz, komentator lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, svoj članak naslovljava "Uz prigušenu nadu" aludirajući na malu mogućnost da i Hrvatska i EU profitiraju od novonastalog partnerstva jer je "spremnost poreznih platiša nakon svih izazova s juga Europe [Grčka i Španjolska, op.a.] da sada hrane još i nove problematične zemlje je veoma malena. Statistički uzevši, dodaje Schwarz, Hrvatska nije težak slučaj, ali ovo proširenje Europske unije nije popularno".

Nasljeđe iz Jugoslavije

Frankfurter Allgemeine Zeitung nastavlja: "Sve više starih osoba, socijalni protekcionizam, previše birokracije, kruto tržište rada, mirovinski sustav koji se više ne može plaćati, sve više dugova pri malenoj sposobnosti da se odgovora izazovima konkurencije, predimenzionirani javni sektor i druge kočnice razvoja Hrvatsku - ali i druge njoj susjedne zemlje, još više pogađaju nego ostalih 27 članica Europske unije. Takozvana 'Jugo-sfera' je jedno golemo krizno područje. Za razliku od drugih bivših komunističkih zemalja koje su se iz vlastite inicijative upustile u gospodarsko pomlađivanje i tek se onda uputile u Europsku uniju, na Balkanu još uvijek vlada mentalitet samoupravljanja i slijepo povjerenje na 'blagoslove' državnih gospodarskih upravitelja i zapadne pomoći."

Za kraj osvrta DW navodi komentatora Frankfurter Allgemeine Zeitunga koji upućuje na zastarjelost i korumpiranost ne samo gospodarstva, već i cijelog sustava: "Kompetentni gospodarski stručnjaci su rijetkost u političkim strukturama tih zemalja. Rat u Jugoslaviji je zamrznuo korumpirane strukture Titovog razdoblja i povrh toga otvorio vrata novim kriminalnim mrežama. Korupcije ima na svim razinama: pravosuđe je neučinkovito i pod utjecajem političara. 'Koraci u pravom smjeru' koje toliko hvali Europska unija još niti u jednoj zemlji nisu doveli do cilja. Čak i u Sloveniji koja je članica još od 2004. i koja je 2007. čak uvela i euro, u ovoj krizi se pokazalo koliko je ovisna o starim strukturama i mrežama."