Foto: ctvnews.ca/FAA

AERODROMSKA policija u splitskoj zračnoj luci prošlog je tjedna od pilota koji je slijetao u sumrak doznala da je bio zasljepljen laserom što je, uz prijavu sa zagrebačkog aerodroma, drugi takav događaj ove godine, a unatoč propisanoj kazni i do 15.000 kuna sličnih se prekršaja u Hrvatskoj godišnje dogodi nekoliko desetaka i već postaju gotovo redovna pojava u turističkoj sezoni.

U prošloj godini Agenciji za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu prijavljeno je ukupno 26 događaja ugrožavanja sigurnosti zrakoplova laserom od čega ih se čak 24 dogodilo na području Hrvatske, a dva u inozemstvu. Tu se radi o dva hrvatska zrakoplova, jednom u kojem je pilot bio zaslijepljen laserom u Tel Avivu, a drugi u Bruxellesu.

"Ometanje pilota zrakoplova u fazi slijetanja i prilaska zračnoj luci je potencijalno opasna radnja budući da može imati utjecaj na sigurnost letenja, znači na radnje koje pilot priprema i radi u završnici. To nije igra, niti zabava, kao ni ispitivanje mogućnosti igračaka, lasera ili bilo kakvih svjetlosnih snopova kojima bi se vidjela mogućnost djelovanja na udaljenost nego to potencijalno može biti vrlo opasna radnja i imati svoje posljedice. Za tako nešto se snosi i određena odgovornost koja je sada zakonski regulirana kroz prekršajne odredbe", upozorava Mate Melvan, voditelj službe prihvata i otpreme u Zračnoj luci Split dodajući kako posada aviona ima obvezu i dužnost prijaviti svako takvo ometanje laserom.

U Hrvatskoj se prošle godine pilote zasljepljivalo laserom na području Zagreba, Splita, Dubrovnika, Zadra, Osijeka, Fažane, Pule, Vira, Korčule te Hvara. Najviše događaja ugrožavanja sigurnosti zrakoplova laserom dogodilo se u kolovozu (31 posto) te u rujnu (27 posto), dok je učestalost po ostalim mjesecima - osam posto u studenom, po sedam posto u lipanju i srpnju te četiri posto u veljači, travnju, svibnju i listopadu.

U Agenciji za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu za Hinu otkrivaju kako se najveći dio ugrožavanja sigurnosti zrakoplova laserom u 2014. dogodio u prilazu zračnim lukama (65 posto), 15 posto ih je bilo prilikom penjanja zrakoplova, 12 posto za vrijeme slijetanja te četiri posto na ruti. Unatoč brojkama koje dovoljno govore o ozbiljnosti pojave u Agenciji tvrde da u ni jednom od navedenih događaja nije bio ugrožen život putnika.

Ometanje pilota laserom u Hrvatskoj je postalo prekršaj tek izmjenama Zakona o zračnom prometu 2013. U tom zakonu stoji da u slučaju otkrivanja počinitelja policija podnosi obavijest o počinjenom prekršaju Ministarstvu prometa koje je potom nadležno za daljnje postupanje i prekršajno procesuiranje. Novčane kazne za takve prekršaje se kreću od 5000 do 15.000 kuna.

Da laseri nisu bezazleni pokazuje i primjer iz okolice Pule gdje je prije više od deset godina na jednom disco-klubu bio montiran laser koji je ubrzo skinut na zahtjev vojnog zapovjedništva jer je svojim zrakama ugrožavao zračni promet i slijetanje vojnih i civilnih aviona u Pulu.

Očito je kako je zasljepljivanje pilota laserima novi način ugrožavanja sigurnosti letenja s kojom se suočio čitav svijet. Tako su, primjerice, 2013. na letu iz Južne Koreje do San Francisca u SAD-u dvije osobe poginule, a 168 ih je ranjeno, kada je pilota aviokompanije Asiana Airlines na 150 metara iznad tla zasljepio laser. U nekim se zemljama stoga razmišlja i da se takvo nedjelo izjednači s terorističkim činom.