Foto: FAH

SABORSKA je oporba danas od Vlade zatražila da se jasno očituje hoće li se nastaviti prerada nafte u sisačkoj rafineriji te hoće li država zbog zagađenja u Slavonskom Brodu rafineriju u Bosanskom Brodu i Bosnu i Hercegovinu tužiti Europskoj komisiji.

Branko Bačić (HDZ) je, u raspravi o izmjenama Zakona o zaštiti zraka, podsjetio da je saborski Odbor za okoliš od Vlade zatražio da se očituje o budućnosti sisačke rafinerije.

"Uz onečišćenje zraka u Sisku, ključno je pitanje planira li INA, odnosno Vlada i MOL, nastaviti s proizvodnjom naftnih derivata i kakva je budućnost rafinerije. Na to pitanje još nismo dobili jasan odgovor", rekao je Bačić.

Na neizvjesnu budućnost sisačke rafinerije, ali i same INA-e, upozorava i laburist Branko Vukšić.

"Mi ne znamo hoće li INA-u kupiti Rusi ili je diktat Washingtona i Bruxellesa udaljiti Ruse od INA-e. Kada se ne zna sudbina strateškog poduzeća, koje se raskrčmilo za mali novac, tada je jako teško govoriti o tome kakva je sudbina rafinerije i trebaju li Siščani brinuti za onečišćenje zraka", kazao je Vukšić.

Vesna Škare Ožbolt (DC) upozorila je, pak, da rafinerija u Bosanskom Brodu još uvijek zagađuje zrak u Slavonskom Brodu i umanjuje kvalitetu života njegovih stanovnika.

"U nekim djelovima Hrvatske sve se teže diše", kazala je Škare Ožbolt, koja očekuje da resorni ministar Mihael Zmajlović odgovori namjerava li Hrvatska konačno podnijeti tužbe Europskoj komisiji.

Oporbi nije jasno ni zašto Vlada predlaže promjenu postojećeg modela mjerenja kvalitete zraka, iako ga smatra kvalitetnim, a sumnjaju u najave da će predloženi zakon donijeti uštede.

Vlada, naime, predlaže da kvalitetu zraka, umjesto dvaju privatnih laboratorija, ubuduće prati Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), koji bi u tu svrhu trebao zaposliti dva nova djelatnika.

"Koja je razlika, ako već postoje kompetentni laboratoriji, gdje je tu smanjenje troškova", upitao je Boro Grubišić (HDSSB).

Damir Mateljan (SDP) odgovara, međutim, da su u jednom od laboratorija koji prate kvalitetu zraka i do sada honorarno radili zaposlenici DHMZ-a.

"U Hrvatskoj ne postoji ni jedan laboratorij koji bi mogao pratiti kvalitetu zraka u svim elementima. Inzistiranjem da to ubuduće rade državne institucije, uštedjet ćemo novac, ali i povećati kvalitetu mjerenja", uvjeren je Mateljan.