Umro istaknuti akademik Smiljko Ašperger
Foto: Hina
AKADEMIK Smiljko Ašperger, istaknuti kemičar i redoviti profesor u miru Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu umro je danas u Zagrebu u 94. godini života, izvijestio je HAZU.
Akademik Ašperger rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu, a gimnaziju u Osijeku. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta, gdje je 1946. i doktorirao. Kao student surađivao je s kasnijim nobelovcem Vladimirom Prelogom koji je u to vrijeme bio docent Tehničkog fakulteta i bio njegov posljednji živući zagrebački student.
Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu bio je docent od 1952., od 1958. izvanredni, a od 1962. redoviti profesor fizikalne kemije. Na Fakultetu je bio predstojnik Zavoda za kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1970.-1978.) i dekan (1959.-1962., 1964.-1966., 1970.-1972.). Od 1966. do 1968. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva, a od 1998. njegov počasni član. Od 1958. do 1974. bio je i suradnik Instituta Ruđer Bošković. Usavršavao se u Londonu i Rochesteru (SAD), a predavao je na sveučilištima u Minneapolisu, Chicagu i Kijevu.
Redoviti član HAZU postao je 1991., a od 1983. bio je izvanredni član, te od 1975. član suradnik. Od 1994. do 2000. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te član Predsjedništva HAZU. Bio je i prvi predsjednik Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. pa do 1998.
Autor više od 100 publikacija
Akademik Smiljko Ašperger autor je više od 100 publikacija objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima. Bavio se istraživanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji.
Među ostalim sudjelovao je u otkriću sekundarnog a-deuterijskog kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Zajedno s Karlom Weberom otkrio je negativni kinetički temperaturni koeficijent kod fotooksidacija glicerola i etilen glikola s bikromatom, što je dovelo do otkrića četverovalentnog kroma koji je do tada bio nepoznat.
Akademik Smiljko Ašperger bio je dobitnik nagrade Ruđer Bošković 1967., nagrade za životno djelo u znanosti 1993., nagrade Josip Juraj Strossmayer 1997. za najuspješniju knjigu iz područja znanosti Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi te medalje Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1998.
Posljednji ispraćaj akademika Ašpergera bit će u utorak, 6. svibnja u 10.50 sati u Zagrebu iz mrtvačnice na Mirogoju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Dogovor za jedno piće danas otkriva koliko nam se život zakomplicirao (nažalost)
Imamo ideje za vrhunski vikend. Pogledajte
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Jedna pogreška u slučaju požara može biti opasna. Biste li je napravili?
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Produžili smo rok: Još dva dana za vaše najbolje navijačke priče. Evo koje su nagrade
Ako stalno tražite daljinski za klimu, možda problem nije temperatura
VIDEO Bi li Vatreni ostali na Mundijalu da su poslušali ove savjete?
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Dogovor za jedno piće danas otkriva koliko nam se život zakomplicirao (nažalost)
Imamo ideje za vrhunski vikend. Pogledajte
Pronašli smo najjednostavniji recept za ljetni ručak. Teško da može lakše od ovoga
VIDEO Jedna pogreška u slučaju požara može biti opasna. Biste li je napravili?
Znate li što napraviti kada jelu nedostaje okusa? Možda vas ovo spasi
VIDEO Bez ovoga većina Hrvata ne može zamisliti dan. Slažete li se?
Produžili smo rok: Još dva dana za vaše najbolje navijačke priče. Evo koje su nagrade
Ako stalno tražite daljinski za klimu, možda problem nije temperatura