Ilustracija: Shutterstock

PRIJEDLOGOM strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koji će se naći na sutrašnjoj sjednici Vlade, žele se osigurati uvjeti za rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva, te sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti.

Strategija sadrži prikaz postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, uzroke koji su doveli do tog stanja, te društvenu i gospodarsku projekciju kao osnovu za djelovanje, a navodi se i, uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe, koje su to najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o stanju siromaštva stanovništva Hrvatske pokazuju tako da je stopa rizika od siromaštva, nakon socijalnih transfera, u 2012. godini iznosila 20,5 posto (u 2011. bila je 21,3 posto). Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u 2012. u Hrvatskoj je iznosio 24.122 kune na godišnjoj razini, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50.656 kuna.

15,4 posto Hrvata živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne može zadovoljiti temeljne životne potrebe

Postotak osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za 2012. je 32,3 posto, a riječ je o osobama koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, odnosno kućanstvima u kojima su svi radno sposobni članovi radili manje od 20 posto ukupnog broja mjeseci u referentnom razdoblju.

Podaci DZS-a pokazuju i da veliki dio populacije - 15,4 posto, živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne može zadovoljiti temeljne životne potrebe.

Predložena Strategija bit će temeljni dokument za rješavanje tih problema, pri čemu je antidiskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju njenih ciljeva, ističe se u njenom obrazloženju.

Tri glavna prioriteta

Tri su glavna prioriteta Strategije - borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba, te uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Za njihovo ostvarenje predviđene su aktivnosti u osam strateških područja. Dugoročno, prioritetnim se smatra područje obrazovanja i cjeloživotnog učenja, a tu su još i područje zapošljavanja i pristupa zapošljavanju, stanovanja i dostupnosti energije, pristupa socijalnim naknadama i uslugama, pristupa zdravstvenom sustavu, područje skrbi o starijim osobama, područje borbe protiv zaduženosti i financijska neovisnost te područje uravnoteženog regionalnog razvoja.

Svako od njih sadrži aktivnosti te načine njihove provedbe koji će detaljnije biti razrađeni u okviru trogodišnjih programa provedbe na nacionalnoj razini. Za te će programe biti izrađeni odgovarajući dokumenti na regionalnoj i lokalnoj razini, stoji u obrazloženju strategije.

Strategija sadrži i poveznice s odgovarajućim europskim i međunarodnim dokumentima, te se planira korištenje europskih i međunarodnih fondova za realizaciju dijela predviđenih strateških aktivnosti.