Foto: Hina

OKO 70 tisuća zaduženih građana uoči Nove godine može odahnuti. Država im oprašta milijardu i pol kuna, a ministar financija nada se da će još 18 milijardi otpisati i banke, teleoperateri i komunalne tvrtke. Za iznos otpisa država bi im smanjila osnovicu oporezivanja.

U Hrvatskoj je u blokadi oko 290 tisuća građana. Dugovi 70 tisuća njih sežu još u prošlu godinu i Vlada će im ih otpisati. Kako je najavljeno, dug će se otpisivati nakon procjene imovine dužnika.

Svima koji nemaju dovoljno imovine za pokriće dugova starijih od godinu dana država je odlučila pomoći. Riječ je uglavnom o bivšim obrtnicima koji su nakon zatvaranja posla ostali dužni doprinose ili poreze, objasnio je ministar financija Slavko Linić, priznajući da je to loša poruka urednim platišama.

"Nije pravedno jer to su loše poruke svim onim građanima koji redovito plaćaju svoje obveze, koji su uredni u tim plaćanjima i kojima jednostavno ne možemo dati objašnjenje, ali to je jednostavno staro zatečeno stanje", rekao je Linić.

HDZ: To je samo marketinški potez

Na najavu otpisa duga reagirala je i najveća oporbena stranke. HDZ-ova Ivana Maletić istaknula je da je Vlada osiromašila zemlju te sada nudi marketinška rješenja. Kako ističe, ljudi kojima će dugovi biti oprošteni trebat će nečime platiti i režije i od nečega živjeti dok istovremeno raste nezaposlenost i pada proizvodnja.

Iz perspektive deficitom opterećene državne blagajne, za profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivana Lovrinovića dileme nema. Riječ je o tipično političkom potezu u trenutku opće gospodarske depresije.

"To nikako ne može biti poruka da se ne plaća"

"Jednom dijelu građana to je, ajmo tako reći, dobrodošla božićna i novogodišnja čestitka. A s druge strane, to pogoršava prihode državnog proračuna. I ne samo to, poruka je to i drugim građanima, možete ne plaćati svoje obveze, pa ili ćemo vam mi ili netko sljedeći morati to oprostiti, jer evo, stvaramo takvu praksu", upozorava Lovrinović.

Premijer Milanović, međutim, sve prozivke za populizam glatko odbacuje. "To je jedan od pokušaja, bez ulaženja u detalje, da se ljudima olakša život. Naravno, imajući u vidu da se dugovi, to stalno naglašavam, moraju vraćati. Da ja nisam, ni Linić, Djed Mraz ili Djed Božićnjak i da se nadam da to neće netko sad rušiti na Ustavnom sudu, jer to je postalo jako popularno. Ili na referendumu, recimo, i to je moguće", poručio je Milanović.

Oprost da, ali prema jasnim kriterijima, poručuje sindikalist Krešimir Sever napominjući kako su mnogi od 290 tisuća građana pod ovrhom, među kojima brojni obrtnici, zapali u dugove ne svojom krivnjom.

"To nikako ne može biti poruka da se ne plaća. Ne smije se dogoditi da se onda među ovima koji nisu plaćali, da se zbog nekakvih nečistih, nejasnih mjerila provuku i takvi igrači. Dakle, pomoći siromašnima i onima koji su doista u potrebi", upozorava predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata.

"Mislim da je ova određena porezna relaksacija korak ka socijalnoj državi"

Samo u Cehu trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori takvih je nekoliko tisuća. Da su uz građevinare upravo mali trgovci podnijeli najveći teret krize, pokazuje pad s ranijih više od 18 tisuća članova na deset tisuća, podsjeća predsjednik ceha Boris Vukelić.

"Mislim da je ova određena porezna relaksacija korak ka socijalnoj državi, čemu težimo, i dijeljenje poduzetničkog rizika na državu koja je dijelom kriva za ovu situaciju u kojoj smo se našli kao poduzetnici. U svakom slučaju, treba zaštiti one koji su prisiljeni izići iz posla i spriječiti obiteljske katastrofe", smatra šef Ceha trgovine HOK-a.

Hoće li državu slijediti i banke, te komunalne i telekomunikacijske tvrtke za dugove veće od dvije tisuće kuna, kojima Linić zauzvrat nudi manju poreznu obvezu, ostaje vidjeti. Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kaže kako banke pozdravljaju ideju da im otpis potraživanja bude porezno priznati rashod, što su same godinama predlagale zbog komplicirane procedure otpisa.

"Da bi banka mogla nešto otpisati od poreza, odnosno svog prihoda, mora dokazati da je poduzela apsolutno sve radnje - utuženja, ovrhe, da je sve pokušala i da nije uspjela, što samo otežava položaj i banci i dužniku, usporava cijeli proces i poskupljuje ga. Znači, ta ideja da ako banka ionako vidi da se neće uspjeti naplatiti i da što prije otpiše, to svima olakšava položaj", rekao je Bohaček.

"To se tako ne radi"

Pita li se, pak, prof. Lovrinovića o realnosti mogućeg smanjenja kamata na potrošačke kredite, za jedan posto od iduće godine kako je prije dva dana najavio Linić, ono će ostati tek novogodišnja želja.

"To se tako ne radi, to se automatski povezuje s političkim ili molbama ili u pozadini određenim pritiscima. Jer kamatne stope se ne formiraju željama određenih ministara ili premijera, nego se one moraju formirati prije svega akcijom središnje banke, a onda i banaka, da se kamatne stope snize. Do sada to nije bio slučaj", podsjeća Lovrinović.

Sve ove najave, smatra, treba promatrati u kontekstu tužbe udruge Franak kao intervenciju politike, a ne tržišne sfere zbog koje očekuje tek kratkoročne efekte.

"Trebalo je svima otpisati dio duga"

Ekonomski analitičar Damir Novotny rekao je za Dnevnik HTV-a da je Vlada mogla povući bolji potez oprostivši takozvani porezni rabat, tj. otpisati svim građanima dio duga, što je već viđena i provjerena praksa u nekim stranim zemljama.