Foto. Hina

ŽENSKA fronta je odbila poziv na sastanak s ministrom rada i mirovinskoga osiguranja Mirandom Mrsićem zato što smatra da poziv na razgovor ne pridonosi javnoj raspravi, već stvara privid, dajući naknadan legitimitet predlagatelju Prijedloga novog Zakona o radu, poručivši kako je pripravna surađivati nakon što prepozna spremnost za stvarni dijalog i očuvanje temeljnih ljudskih, radničkih i ženskih prava kroz Zakon o radu.

Fronta smatra kako je poziv upućen prekasno, tek forme radi, i nakon što su svi drugi pozvani otkazali razgovore pa se, po njihovu mišljenju, ovakva zakašnjela gesta može jedino protumačiti kao simulacija tobožnjeg dijaloga.

"Naši zahtjevi i stajališta su jasni, precizni i razumljivi", navodi se u priopćenju i dodaje kako niti jedan amandman Ženske fronte za radna i socijalna prava na Prijedlog novog Zakona nije uzet u obzir.

Ženska fronta ističe i kako je dodatni razlog odbijanja nemogućnost uspostave "dijaloga" u, kako smatra, ovako skučenim vremenskim uvjetima jer je poziv stigao u vrijeme kada je Zakon već upućen u saborsku proceduru. Time nisu, navodi Ženska fronta, uvažene predložene inicijative sindikalnih središnjica da se Prijedlog novog Zakona o radu povuče iz procedure kako bi se osiguralo potrebno vrijeme za kvalitetno prikupljanje podataka i izradu analiza te pregovore sa socijalnim partnerima.

"Ženska fronta za radna i socijalna prava podržala je netom spomenutu inicijativu te dodatno naglasila da je izostala bilo kakva rodna analiza koja bi se posvetila specifičnim problemima ženskog radništva, kao i dokazi za tvrdnje resornog ministarstva o tome kako će daljnja deregulacija i fleksibilizacija dovesti do većeg stupnja zapošljavanja, smanjenja udjela sive ekonomije i povećanja priljeva novih investicija", navodi se i dodaje kako sva relevantna istraživanja iz drugih europskih zemalja ukazuju na upravo suprotne trendove.

Ističe i kako samo Vlada, nakon što je utvrdila prijedlog i uputila ga Hrvatskom saboru, može povući prijedlog, što rezultira time da sastanak s Ministarstvom nema nikakvu ozbiljnu političku težinu.

Ženska fronta izražava nadu kako promicanje prekarijata od strane predlagatelja Zakona, osobito štetno po žene, neće urušiti temelje uređenog tržišta rada i vratiti nas sto godina unazad, u vrijeme kada su se radnice i radnici tek izborile za 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati sna.

Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, B.a.B.e., BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30 ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.