Foto: Hina

ŽENSKA fronta za radna i socijalna prava zatražila je od ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića da se njihovoj predstavnici odobri prisustvovanje predstojećim pregovorima o Zakonu o radu kako bi mogla promatrati na koji će se način raspraviti specifični problemi ženskog radništva.

Fleksibiliziranje otkaza, ograničavanje pristupa sudu, otežavanje sindikalnog organiziranja i de facto ukidanje 40-satnog radnog tjedna po mišljenju Ženske fronte vodi siromašenju zaposlenih, nesigurnosti radnih mjesta, te snižavanju cijene ženskog rada, produbljivanju diskriminacije i feminizaciji siromaštva.

Ženska fronta, koju čini 20-ak udruga, u svojem se zahtjevu za uključivanjem njezine predstavnice u monitoring radne skupine za izmjenu Zakona o radu poziva na Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova od 2011. do 2015. koja je donesena radi uklanjanja diskriminacije žena.

Nacionalna strategija, napominje Ženska fronta, polazi od činjenice da je ravnopravnost spolova jedno od temeljnih načela pravne stečevine Europske unije, a osiguranje jednakih mogućnosti i suzbijanje spolne diskriminacije opći cilj i sastavni dio svih njezinih programa i politika.

Ženska fronta smatra nužnim uključivanje rodno osviještenih odredbi u Zakon o radu jer primjećuje očit nedostatak senzibiliteta u dosadašnjem tijeku rasprave.

Drži da se radi o zakonu koji na korjenit način utječe na živote svih građana i građanki Hrvatske, te zahtijeva širok socijalni dijalog i uključivanje svih zainteresiranih.

Suzbijanje spolno uvjetovane diskriminacije na tržištu rada mora biti jedan od prioriteta svakog društva, a Zakon o radu jedan je od najvažnijih pravnih akata kroz kojih se ostvaruje očuvanje ljudskih, radničkih i ženskih prava, zaključuje Ženska fronta.