ALTERNATIVA za Njemačku (AfD) blizu je pobjede u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt. Ako na izborima 6. rujna osvoji većinu, bit će to prvi put nakon Drugog svjetskog rata da krajnja desnica preuzme vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.

"Najopasniji čovjek u zemlji" vodi AfD do pobjede

Prema anketi njemačkog Instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap, AfD u Saskoj-Anhaltu ima 41 posto potpore, znatno više od konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Friedricha Merza, koja je na 24 posto. 

AfD na izbore izlazi s Ulrichom Siegmundom kao nositeljem liste i kandidatom za pokrajinskog premijera. Der Spiegel ga je nedavno na naslovnici opisao kao "najopasnijeg čovjeka Njemačke". 

Njegova pobjeda značila bi prvi prodor AfD-a kroz politički "zaštitni zid" koji ga od osnutka 2013. drži izvan vlasti. Riječ je o neformalnom pravilu prema kojem druge velike njemačke stranke odbijaju koaliciju i političku suradnju s AfD-om zbog njegovih krajnje desnih i ekstremističkih stavova

Nakon glasanja 6. rujna u Saskoj-Anhaltu, 20. rujna na birališta izlaze birači u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, gdje AfD prema najnovijoj anketi ima 36 posto potpore, sedam postotnih bodova više od vladajućeg SPD-a, te u Berlinu, gdje je utrka neizvjesnija.

I na saveznoj razini AfD trenutno vodi u anketama. Najnovija istraživanja daju mu oko 28 posto potpore, dok je CDU/CSU na nešto više od 20 posto

Već pobjeda na pokrajinskim izborima bila bi važan politički signal za cijelu Europu, jer bi pokazala da AfD može prijeći iz oporbene u izvršnu vlast. Ako bi se taj trend nastavio i na saveznoj razini, posljedice bi bile znatno veće.

Kriza legitimiteta etabliranih stranaka

"Očito je da je riječ o ozbiljnom problemu u Njemačkoj, a to je kriza legitimiteta dosadašnjih etabliranih stranaka, prije svega CDU-a, CSU-a i SPD-a. Njemačke političke elite trebaju se zapitati u čemu su pogriješile. Razloge za porast popularnosti AfD-a treba tražiti u razočaranju velikog dijela birača politikama etabliranih stranaka", za Index govori Božo Kovačević, vanjskopolitički analitičar.

Dodaje da AfD ima najčvršće uporište upravo u istočnoj Njemačkoj, gdje je antimigrantsko raspoloženje paradoksalno puno veće nego na zapadu, iako ondje živi manje imigranata.

"Mogli bismo reći da je neuspješna integracija istočne i zapadne Njemačke jedan od uzroka gubitka legitimiteta političkih elita", navodi.

"Njemačka više nije država blagostanja"

Ističe i da njemački model uspješne ekonomije više ne funkcionira kao prije.

"Njemačka je desetljećima funkcionirala kao industrijska velesila zahvaljujući kombinaciji jeftinih ruskih energenata, američkog sigurnosnog jamstva koje joj je omogućavalo da manje ulaže u obranu te plasmana njemačkih industrijskih proizvoda izvan Europe, ponajprije u Kinu.

Danas više nema jeftinih ruskih energenata, Amerika više ne daje isto sigurnosno jamstvo, a Kina je od tržišta za njemačke industrijske proizvode postala konkurent. Sve to ima posljedice na funkcioniranje sustava države blagostanja. Tu se javlja i ozbiljan problem: dok političke elite izlaz vide u jačanju obrane i pripremama za mogući rat, građani se opravdano boje rata", navodi.

Weidel najavljuje izlazak iz eurozone i napuštanje Schengena

AfD već najavljuje poteze koji bi imali posljedice daleko izvan Njemačke. Supredsjednica stranke Alice Weidel jučer je za ZDF poručila da bi, dođe li AfD na saveznu vlast, Njemačka trebala napustiti eurozonu.

"Njemačkoj je prije uvođenja eura bilo znatno bolje", rekla je Weidel, tvrdeći da je zajednička europska valuta oslabila njemačko gospodarstvo i smanjila bogatstvo kućanstava. Govoreći o migracijama, Weidel je najavila zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengenskog prostora. Zauzela se i za veći broj deportacija i manje dodjeljivanja državljanstva.

Sve to nije lako provesti

AfD već godinama zagovara referendum o članstvu Njemačke u Europskoj uniji, takozvani Dexit, po uzoru na Brexit, o čemu je Alice Weidel govorila još 2024. Stvarni izlazak Njemačke iz EU-a ne bi bio jednostavan jer je članstvo utemeljeno u njemačkom Ustavu, a za njegovu izmjenu potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu i Bundesratu, što bi za AfD predstavljalo vrlo visok politički prag.

I sam AfD je posljednjih godina svoju retoriku postavio nešto opreznije. Alice Weidel je još 2024. rekla da bi AfD najprije pokušao iz temelja promijeniti EU i vratiti više ovlasti državama članicama, a da bi referendum o izlasku bio svojevrsni plan B.

Ni za euro ne postoji jednostavan politički ili pravni put. Njemačka je dio eurozone, a euro je zajednička valuta čije je funkcioniranje uređeno europskim ugovorima. Za razliku od obične promjene gospodarske politike, izlazak najvećeg gospodarstva eurozone iz zajedničke valute otvorio bi niz pravnih, financijskih i političkih pitanja za cijelu EU.

Njemačka već kontrolira granice

Što se tiče izjave o zatvaranju granica, Njemačka već provodi kontrole na svim svojim kopnenim granicama, iako je i dalje dio Schengenskog prostora. 

Weidel, međutim, govori o nečem trajnijem, o izlasku iz Schengena i trajnom zatvaranju granica. To bi bilo puno složenije od sadašnjih privremenih kontrola. Njemačka ima oko 3700 kilometara kopnenih granica s devet država, a kroz njih svakodnevno prolaze milijuni ljudi i robe.

Za sada sve ove najave ipak treba promatrati prije svega kao političku retoriku kojom AfD pokazuje koliko bi radikalno promijenio njemačku politiku kada bi došao na vlast.

Stav prema Ukrajini i Rusiji

Nešto realnije zvuči najava AfD-a o prekidu vojne pomoći Ukrajini, ukidanju sankcija Rusiji i obnovi energetskih odnosa s Moskvom. Weidel je naglasila da njezina stranka ne želi zauzimati stranu u sukobu. "Zato ćemo zaustaviti svu pomoć Ukrajini. Nema više novca poreznih obveznika, nema oružja i nema njemačkih vojnika", rekla je jednom prilikom.

"Ove poruke AfD-a su opasne"

No čak i ako dio tih prijedloga nikada ne bude proveden, sam dolazak AfD-a na vlast značio bi velik zaokret za Njemačku, a time i za Europu.

"Populističke stranke su u nekim državama EU-a na vlasti. Lijeve populističke stranke bile su na vlasti u Grčkoj, Podemos jednim dijelom u Španjolskoj, a Wilders je praktički na vlasti u Nizozemskoj. Ipak, te stranke nisu dovodile u pitanje samu Europsku uniju.

Posebno je važno iskustvo Velike Britanije, gdje sve veći broj građana danas žali zbog odluke o izlasku iz EU-a. S obzirom na to, pretpostavljam da bi i neke od stranaka koje danas zagovaraju izlazak iz EU-a u stvarnoj praksi mogle promijeniti stav", rekao je Kovačević.

"No poruke koje dolaze od AfD-a opasne su, pogotovo nakon Brexita, jer su Pariz i Berlin krajnje točke osovine na kojoj počiva cijeli europski projekt. Poruke o izlasku iz EU-a i napuštanju eura, povezane s nekim drugim porukama koje je AfD plasirao, opasno asociraju na zbivanja u Njemačkoj 1930-ih. To bi trebao biti poziv na uzbunu za sve one koji misle da europski projekt još ima smisla", objasnio je.

CSIS: Jačanje AfD-a vjerojatno slabi EU

Analiza američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) kaže kako bi već sama pobjeda u Saskoj-Anhaltu izazvala simbolički šok diljem Europe. "Dijelovi Njemačke bili bi pod vlašću stranke koja otvoreno simpatizira Rusiju i eufemistično govori o najmračnijim godinama Njemačke", navodi CSIS.

"Najvjerojatniji utjecaj jačanja krajnje desnih stranaka u Europi, u ovom slučaju predvođenog usponom AfD-a, bio bi paraliza: neslaganja oko pitanja poput obrane i nespremnost da se odustane od veta u Europskom vijeću blokirali bi reforme, postupno smanjujući sposobnost Europske unije da se uhvati u koštac s današnjim velikim izazovima", navodi se.

"Daljnje jačanje AfD-a vjerojatno bi oslabilo Europsku uniju, a time i geopolitički značaj Europe u cjelini. Pobjeda AfD-a neće odmah promijeniti ravnotežu snaga u Njemačkoj ili Europi, ali postavlja temelje za veću polarizaciju i nestabilnost", navodi se u analizi.