"ZNAMO da Uljanik ima manje od 5000 zaposlenika, odnosno sve skupa zaposlenika u društvima u okviru d.d.-a. S te strane postoje drugi zakonski načini kako se baviti ovom temom", rekao je nedavno premijer Andrej Plenković govoreći, tobože sa žaljenjem, o tome kako se tzv. Lex Agrokor ne može primijeniti na istarska brodogradilišta, dodajući kako oni spadaju pod Zakon o predstečajnoj nagodbi.

Pazilo se da se zakon ne piše za brodogradilišta

Komunikacija mailovima između članova tzv. Borg skupine na čelu s Plenkovićem otkriva kako je vlada itekako pazila da u zakon koji je pisan za potrebe vladina preuzimanja Agrokora slučajno ne uđu brodogradilišta Uljanik i 3. maj. Upravo primjer tih brodogradilišta spominje se u komunikaciji Borg skupine, u kojoj su bili tadašnja potpredsjednica Martina Dalić, odvjetnik i glavni pisac Lexa Boris Šavorić, Ante Ramljak i Tomislav Matić iz Texo Managementa, Tonći Korunić i Matko Maravić iz InterCapitala te Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Altera savjetovanje.

No, krenimo redom.

Tri dana prije izlaska konačne verzije Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokora, koju će Branimir Bricelj iz Altere poslati Dubravki Vlašić Pleše, savjetnici predsjednika vlade Plenkovića, skupina je polemizirala o broju zaposlenika neke tvrtke koju bi obuhvatio Lex Agrokor.

Bacite oko

Tako je tadašnja potpredsjednica Martina Dalić, nekoliko dana prije konačne verzije, točnije 28. ožujka, poslala tablicu na kojoj su bile tvrtke s više od 5 tisuća zaposlenih.

"Bacite oko na poduzeća s više od 5 tisuća zaposlenih", upozorila je Martina Dalić tvorce Lex Agrokora. Naime, prvotni plan bio je da se zakon odnosi samo na tvrtke s deset i više tisuća radnika. No po tom planu ispalo bi da takve kriterije ispunjavaju Agrokor i Ina te državni HEP. Stoga se išlo na smanjenje kriterija kako bi se ublažile tada glasne kritike da se zakon piše isključivo za Todorića.

U analizi privatnih i polu-privatnih tvrtki s državnim udjelima otkrilo se da je tablica manjkava, odnosno da u podacima nisu uzeta u obzir povezana i ovisna društva.

Broj nikada nije smanjen

"Recimo Uljanik i 3. maj imaju zajedno više od 5 tisuća zaposlenih. Ali slažem se da bi mogli smanjiti tu brojku", napisao je Ramljak kao odgovor Martini Dalić. No ta brojka nikada nije smanjena.

"Da u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim društvima zapošljava prosječno više od 5000 radnika", stoji u Zakonu o postupku izvanredne uprave koji je početkom travnja prošle godine usvojen prvo u vladi, a nekoliko dana kasnije i u saboru.

Prema tom zakonu Uljanik nema osnovne uvjete da bi se na njega primijenio Lex Agrokor jer Uljanik grupa, prema posljednjim podacima, broji malo više od 4300 zaposlenih.

Znali su

No postavlja se pitanje je li vlada već u ožujku prošle godine znala da bi Uljanik grupa mogla zatražiti aktiviranje njihovog "Lex Agrokora" koji je ipak bio pisan ekskluzivno za tvrtku Ivice Todorića.

Razvoj događaja i nadmenost premijera upućuje na takav zaključak.