UTJECAJ ekspanzivne fiskalne i monetarne politike na kriptotržište nemoguće je izmjeriti, no u dvije pandemijske godine, u uvjetima značajnog pada osobne potrošnje (ili još bolje, u nemogućnosti trošenja novca!), segment kriptovaluta je nabujao do neslućenih proporcija, a uskoro bismo mogli dobiti priliku vidjeti jesu li, i ako jesu, u kojoj mjeri dva trenda povezana.

"Već mjesec dana bitcoin tavori unutar relativno uskog raspona, vrludajući između 40 i 52 tisuće dolara; dnevne oscilacije cijene su neuobičajeno skromne, a indikator DeMark Sequential ukazuje na obrazac 9-13-9, signalizirajući iscrpljenost prodavatelja." Na prvu (a bome i na drugu!) navedeni citat zvuči komplicirano, a opet i prilično precizno, pa onda mora da je teza - točna?

Ako i niste ništa shvatili, valjda vam nije promakla optimistična nota na kraju rečenice: Prodavatelji su izmoreni, možda i na rubu snaga, samo što nisu odustali. A kad napokon odustanu (od svoje uzaludne igre), bitcoin, naravno, opet leti prema mjesecu. Kako drukčije?

Pretenciozna tehnička analiza

Indikator DeMark Sequential dolazi iz reda tehničke analize i pripada obitelji oscilatora, a ukazuje se nakon devet ili više dana uzastopnog pada… ma ne, nema smisla (gnjaviti detaljima).

Za ovu je priču važniji kontekst jer rečenica s početka teksta kao da je izašla iz pera vrhunskog znalca tehničke analize i nije rijedak primjer racionalizacije zbivanja u kriptosvemiru. U moru iscrpnih tumačenja na koje možete nabasati u bespućima interneta, alati tehničke analize (koja bi se mogla prevesti i kao umjetnost interpretiranja grafikona) zauzimaju vrlo zapaženo mjesto; ima tu doista svega, od pomičnih prosjeka (za početnike), preko kojekakvih figura i obrazaca, sve do egzotičnih oscilatora (za one najnaprednije).

Mnogi to rade u najboljoj namjeri, ne libeći se zaviriti ni u najopskurnije priručnike, vadeći iz zaborava kojekakve indikatore i omjere kako bi razbistrili odnos snaga na tržištu i predvidjeli budući razvoj događaja.

Većina njih vjerojatno će spremno ignorirati Warrena Buffeta, koji je svojedobno isprovocirao salve smijeha slikovitim objašnjenjem svog bitno drukčijeg stava spram tehničke analize: "Shvatio sam da tehnička analiza ne funkcionira nakon što sam grafikon okrenuo naopako i dobio - isti odgovor." No lišeni fundamenata za koje se mogu uhvatiti, horde analitičara i inih hobista svakodnevno seciraju zbivanja na tržištu i prizivaju u pomoć alate tehničke analize, pokušavajući shvatiti i objasniti (ili "objasniti") okolnosti furioznih oscilacija kriptovaluta.

I pritom se moraju suočiti s (najmanje) dva problema. Prvi se odnosi na inherentno nepouzdanu prirodu tehničke analize.

Prepoznavanje različitih obrazaca počesto je u oku promatrača: u knjigama izgleda jednostavno, s gomilom primjera (grafikona) koji potvrđuju teoriju, no praksa je često posve drukčija. Obrazac Head & Shoulders (i to, naravno, postoji!) na grafikonu se može i ne mora materijalizirati; probijanje nekakvog pomičnog prosjeka (koji figurira kao razina podrške ili otpora) može biti presudno, ali samo uz određeni vremenski odmak. Bilo bi preuzetno tvrditi kako tehnička analiza, koja zapravo analizira psihologiju ulagača i mjeri puls tržišta, ne funkcionira.

Ali je zato prilično maglovita i neodređena, a ponekad se čini kako je najvažnija svrha tog tehniciranja puko podizanje morala kriptozajednice (i/ili privlačenje novih ulagača). Poput tehnički iscrpne analize s početka teksta, koja pretenciozno nudi (navodno) egzaktne odgovore, a objavljena je početkom godine, par dana prije recentnog posrtanja bitcoina. Toliko o prodavateljima na izmaku snaga.

Buy the dip

Sudeći po raspoloženju pobornika kriptovaluta, čini se da je baš njihov entuzijazam - splasnuo. Osobito kada je riječ o drugorazrednim, manje poznatim žetonima, kojima od milja tepamo etiketom "shitcoins". Notorna je činjenica da shitcoins u korekcijama lošije prolaze od mainstream kriptovaluta (poput bitcoina ili ethera). To je dio već odavno pročitane psihologije: U jeku uzlaznog trenda, kada kriptosvemirom dominira euforija, puno je izraženija sklonost ulagača (špekulanata) rizičnijim opcijama i opskurnijim (sumnjivim) idejama. No kada stvari krenu nizbrdo, većina traži sigurnost u etabliranim destinacijama, poput bitcoina.

Ima, naravno, i iznimaka, ali samo kako bi potvrdile pravilo. Među njima nije dogecoin, koji se još nekako i nosi s gubicima u zadnjih mjesec dana (poput bitcoina, u minusu je od oko 15%), no problem je što aktualni krak negativnog trenda traje već mjesecima, pa dogecoin u posljednja tri mjeseca bilježi pad cijene od oko 38% (bitcoin je u minusu od 23%), uz zamjetan pad prometa (sada se mjeri tek u - milijunima dolara).

Za to vrijeme ni bitcoinu ne cvjetaju ruže i posljednjih dana se ne uspijeva značajnije odlijepiti od okruglih 40 tisuća dolara, nakon što je korekcija pomela "leveraged" pozicije.

Prema kriteriju tržišne kapitalizacije, gubici su od početka godine premašili 80 milijardi dolara. Strategija Buy the dip, koja nalaže kupnju nakon iole značajnijeg pada, u novoj godini (zasad!) ne daje rezultate. A bila je, nimalo slučajno, zajednička poveznica između kriptovaluta i hi-tech dionica u drugoj polovici prošle godine. Minus od oko 40% (u odnosu na dva mjeseca star all-time-high) zapravo i nije toliko dramatičan kako se na naizgled čini (okorjeli "hodleri" imaju želuca i za puno veće padove), ali… budi nelagodu. Kao i ogroman obrazac Head & Shoulders koji se (možda!) razvio (vidjet ćemo kroz tjedan ili dva), ili činjenica da je tečaj BTC/USD skliznuo ispod gomile pomičnih prosjeka koji mogu (ali i ne moraju!) odražavati masovniji izostanak kupaca.

O navodnim razinama podrške da i ne govorimo - licitaciju cijelim nizom (najčešće okruglih) brojki koje su, iz ovoga ili onoga razloga, bitne razine podrške za bitcoin naprosto je nemoguće pojmiti. A stvar je možda (kao, uostalom, i sve ostalo u ovoj priči) puno jednostavnija. No to je drugi od dva problema.

Koincidencija ili…?

I počiva na argumentaciji u kojoj glavnu ulogu igraju fiskalna i monetarna politika, a nalaže povratak u prošlost. Sve tamo do pred kraj 2020. godine, bitcoin se nije uspio dobaciti iznad 20 tisuća dolara (višegodišnji je rekord postavljen u prosincu 2017. godine).

Štoviše, u ožujku 2020. godine, na početku pandemije (u zapadnoj hemisferi), bitcoinom se trgovalo po cijeni od 5 tisuća dolara; nepune dvije godine kasnije, u studenome prošle godine, bitcoin je stigao na korak do 70 tisuća dolara. Uočavate li zanimljivu koincidenciju? Ako je uopće riječ o koincidenciji…

Bilo kako bilo, protekle dvije (pandemijske) godine na financijskim tržištima razvijenih zemalja obilježile su rekordno niske kamatne stope, izdašne mjere fiskalne politike te brojna ograničenja. Znate već, novo normalno: najprije zastrašujući lockdown uslijed velikog broja smrtnih slučajeva, pa onda manje ili više uspješni pokušaji održavanja socijalne distance.

Za to vrijeme Bijela kuća je (uz svesrdnu pomoć središnje banke) očajnički pokušala spriječiti katastrofu, dostavljajući američkim građanima (u obliku kojekakvih naknada) - čekove. Potpore su se dijelile i širom Europe, ali američki građani su, zahvaljujući državnoj intervenciji, izravno (na svoje račune), počesto bez ikakvih uvjeta, dobili vrlo značajnu financijsku injekciju. Koju potom, paradoksalno, nisu imali gdje potrošiti. Putovanja, kultura, hedonizam - nula bodova. Čak je i sport iščezao (a s njim i klađenje).

Raspoloživi dohodak je rastao, dok je osobna potrošnja drastično padala. Razlika se (na mjesečnoj razini!), mjerila - bilijunima dolara. Ne, nije greška u prijevodu, to je ono što Amerikanci zovu "trillion dollars". Višak se počeo gomilati već u travnju 2020. godine i u idućih godinu dana se (na mjesečnoj razini) kretao između 0.9 i 5.2 bilijuna dolara. Svakog mjeseca! Kako se trošio taj višak? Dio je, naravno, završio u bankovnim depozitima, ali uz rekordno niske kamatne stope, ziheraški pristup ne nosi gotovo nikakvu korist (osim u kontekstu prijevremene otplate dugova).

A onda su se počeli događati fenomeni. GameStop, AMC Entertainment i ine mem-dionice su eksplodirale. Tesla je započeo svoj impresivan marš prema granici od bilijun dolara tržišne kapitalizacije. Uslijedila je masovna pomama za SPAC kompanijama, NFT umotvorinama, električnim vozilima i – kriptovalutama. Bila je to, u žargonu Wall Streeta, risk-on faza, u kojoj je korelacija između hi-tech dionica i kriptovaluta postupno rasla. U travnju prošle godine jedan dogecoin se mogao kupiti za 6 centi. Već početkom svibnja se prodavao za 60 centi.

Neposredno prije toga bitcoin je probio granicu od 60 tisuća dolara. Sad već shvaćate kuda vodi ova argumentacija?

Nije balon dok ne - pukne

Tada, na početku pandemije, za većinu zastupnika u Kongresu i Senatu uskratiti potporu predloženom bacanju novca iz helikoptera bilo je ravno političkom samoubojstvu. No danas stvari izgledaju bitno drukčije. Oko nove fiskalne intervencije se ne mogu dogovoriti ni demokrati među sobom (otpor republikanaca da i ne spominjemo). A inflacija, za koju se mjesecima vjerovalo kako je riječ o prolaznom fenomenu, uporno je rasla, ne ostavljajući previše izbora monetarnim vlastima.

Već je neko vrijeme posve jasno - ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, FED će u ožujku, prvi put od prosinca 2018. godine, podići ključne kamatne stope.

Prethodno će privesti kraju QE, program kvantitativnog popuštanja (Quantitative Easing), kojim je posredno financirao izdašne intervencije Bijele kuće (omogućivši ministarstvu financija da se zadužuje uz iznimno niske kamatne stope).

E sad, sve do prošloga tjedna na tržištima je vladalo uvjerenje kako će FED do kraja godine dovući kamatne stope do 1%. A onda je objavljen stenogram posljednjeg sastanku u prosincu, iz kojeg je razvidno kako su kreatori monetarne politike debatirali o bitno agresivnijem pristupu i primjeni još restriktivnije monetarne politike. Spominjala se čak i usporedna inicijalizacija QT-a, programa kvantitativnog zatezanja (Quantitative Tightening), ili u prijevodu - smanjenje bilance središnje banke. I dok QE podrazumijeva ono što laici nazivaju "tiskanje novca" i pogrešno drže odgovornim za rast inflacije, a nedvojbeno je iznjedrio višegodišnju dominaciju optimista na financijskim tržištima, QT je sve suprotno od toga. Kraj ere jeftinog kapitala (niskih kamatnih stopa) koji se odjednom nazire uzburkao je duhove na Wall Streetu (Nasdaq Composite, sinonim za hi-tech dionice, zaključio je prilično tegoban tjedan).

Logika je jednostavna - normalizacija monetarne politike ugrožava likvidnost i opstanak perspektivnih kompanija koje su dosad lebdjele na krilima optimističnih prognoza (upitnih temelja). Rizičnije destinacije dobivaju kakvu-takvu alternativu (u obliku dosadnih, ali profitabilnih kompanija stare ekonomije, obveznica ili čak depozita), rastu kamatne stope na stambene i potrošačke kredite (zasad govorimo samo o američkoj ekonomiji!), a troškovi života rastu (dijelom i zbog inflacije).

Drugim riječima, smanjuje se raspoloživi dohodak koji je proteklih mjeseci financirao kojekakve ekstravagantne avanture. I povećava rizik od domino-efekta ako aktualna risk-off faza potraje.

Kao i obično, o budućem razvoju događaja možemo samo nagađati. Možda sve navedeno ima daleko više utjecaja na sudbinu kriptovaluta od naizgled vrlo preciznih analiza nasađenih na kompleksne indikatore tehničke analize.

A onda opet, "ukrade li zlatu dio sjaja, bitcoin može dogurati i do 100 tisuća dolara", navode analitičari Goldman Sachsa, prkoseći raširenom defetizmu. "To the moon!" još uvijek neustrašivo poručuju hodleri. "Sreća prati hrabre", optimistično poručuje Matt Damon u reklami za crypto.com.

Pada li i vama na pamet cinično pitanje inspektora Callahana?