AMERIČKA vojska napustit će Irak do kraja rujna, objavili su američki i irački dužnosnici. Time će se završiti 23-godišnja vojna prisutnost koja je započela invazijom na režim Sadama Huseina 2003. godine, a posljednjih godina bila je ograničena na znatno manje operacije protiv Islamske države.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je u Bijeloj kući ugostio iračkog premijera Alija al-Zaidija, rekao je: "Više ne mislimo da nam je ondje potrebna vojska."

Istaknuo je sve snažnije gospodarske veze Iraka s naftnim kompanijama. "Naš odnos sada je puno širi i više nam nije potrebna vojska. Ondje smo kako bismo im pomogli. Ondje smo kako bismo ih zaštitili ako bude potrebno. Ali ne vjerujemo da će to biti nužno", naveo je Trump.

Al-Zaidi je, govoreći uz pomoć prevoditelja, najavio da će "američke snage napustiti Irak" do 30. rujna, "dok će američke kompanije ostati u Iraku".

Postupno prebacivanje odgovornosti na iračku vojsku

Pentagon je u naknadnom priopćenju potvrdio da se time provodi sporazum iz 2024. godine o završetku američke misije protiv boraca Islamske države. Velik dio američkih vojnika koji su u vrijeme sklapanja tog sporazuma, tijekom mandata predsjednika Joea Bidena, još bili raspoređeni u Iraku, već je napustio zemlju.

Sjedinjene Države posljednjih godina postupno prebacuju odgovornost za borbu protiv Islamske države s američkih i koalicijskih snaga na iračku vojsku, koju su obučavale američke snage. Američka vojska pritom je postupno smanjivala svoju prisutnost, povlačeći se iz pojedinih područja i koncentrirajući preostale snage.

Sjedinjene Države napale su Irak u ožujku 2003. godine u sklopu masovne kampanje bombardiranja. Napadi su osvijetlili nebo iznad zemlje, razorili velike dijelove Iraka i otvorili put američkim kopnenim snagama prema Bagdadu.

Invazija je bila opravdana tvrdnjama da režim Sadama Huseina skriva oružje za masovno uništenje, no pokazalo se da su te informacije bile netočne. Takvo oružje nikada nije pronađeno. Američka vojna prisutnost dosegla je vrhunac 2007. godine, kada je u Iraku bilo raspoređeno više od 170.000 američkih vojnika tijekom operacija protiv pobunjenika.

Koalicijske vojne operacije završene 2021.

Administracija predsjednika Baracka Obame dogovorila je postupno povlačenje snaga, a posljednje borbene postrojbe napustile su Irak u prosincu 2011. godine. U zemlji je ostao tek manji broj pripadnika vojske zaduženih za sigurnosnu suradnju te postrojba marinaca koja je čuvala kompleks američkog veleposlanstva.

Ponovni uspon Islamske države 2014. godine i brzo osvajanje velikog dijela teritorija u Iraku i Siriji doveli su do povratka američkih i savezničkih snaga na poziv iračke vlade. Njihova je zadaća bila pomoći u obnovi i ponovnoj obuci policijskih i vojnih postrojbi koje su se raspale tijekom ofenzive džihadista.

Nakon što je Islamska država izgubila teritorij koji je nekoć kontrolirala, koalicijske vojne operacije završene su 2021. godine. Sjedinjene Države nakon toga zadržale su oko 2.500 vojnika u Iraku radi obuke i zajedničkih operacija protiv Islamske države s iračkom vojskom.

Od sporazuma iz 2024. godine velik broj tih vojnika povučen je iz zemlje, a u Iraku je ostao tek manji kontingent vojnih savjetnika i drugog vojnog osoblja.