HILLARY CLINTON, američka demokratska senatorica i bivša Prva dama, koju je proturatni dio američke i svjetske javnosti donedavno smatrao rješenjem svih problema vezanih uz Georgea W. Busha, će, ako bude izabrana, nastaviti s najkontroverznijim dijelom današnje američke politike - ratom u Iraku.

Hillary Clinton je donedavno, sasvim u skladu s proturatnim raspoloženjem većine američkih glasača koji su u studenom u Kongres vratili većinu njene stranke, bila žestoki kritičar Bushove politike u Iraku, uključujući kontroverzni plan o slanju pojačanja kako bi se tamo konačno "popravila sigurnosna situacija".

Bivša Prva dama se također nije previše izjašnjavala o inicijativama dijela svojih stranačkih drugova, pogotovo onih u Predstavničkom domu i njegove liberalne predsjednice Nancy Pelosi, da se svi američki vojnici iz Iraka povuku do 2008. godine, odnosno da se Bush na to prisili zatvaranjem proračunske "pipe" iz koje se napaja američki vojni stroj.

No, ako je suditi po polusatnom intervjuu kojeg je dala "New York Timesu", od američkog povlačenja iz Iraka neće biti ništa, čak ni ako Hillary Clinton zasjedne u Bijelu kuću nakon izbora 2008. godine.

Naime, demokratska senatorica je ustvrdila da određen broj američkih vojnika mora ostati u Iraku kako bi provodio "protuteorističke operacije protiv Al Qaede", odnosno "branio Irak od iranske agresije".

Kao opravdanje za to se u intervjuu spominje "zaštita vitalnih američkih interesa u regiji", briga za opstanak Izraela kao i sprečavanje "nestabilnih režima" ili "Al Qaede" da preuzmu vlast u Iraku - manje više isti oni argumenti na kojima svih ovih godina inzistira Bush.

S druge strane, Hillary Clinton inzistira da se njena politika ipak razlikuje od Busheve, jer, za razliku od predsjednika, nema namjeru "spašavati Iračane od njih samih", odnosno koristiti američke trupe kako bi se "zaustavio građanski rat", odnosno međusobno klanje sunita i šijita.

Mnogi promatrači riječi senatorice dovode u vezu s činjenicom da je 2002. godine u Senatu dala glas za rezoluciju kojom je odobren američki napad na Irak. Hillary Clinton, za razliku od svog suparnika u predsjedničkoj kampanji Johna Edwardsa, taj svoj potez nikada nije nazvala pogreškom niti za njega izrazila žaljenje.

To je, između ostalog, jedan od razloga zbog kojeg Hillary Clinton ima sve više problema u svojem pohodu na Bijelu kuću, odnosno pokušaju da osvoji predsjedničku nominaciju svoje stranke. Stranačka ljevica, proturatni aktivisti - ali i veliki dio javnosti koji želi što prije završiti rat - je svog favorita našao u karizmatskom Baracku Obami koji se od samog početka protivio rau i koji zbog toga sve više nagriza senatoričinu donedavno neprikosnovenu prednost u anketama.

S druge strane, Clinton se, po mišljenju promatrača, ne smije previše vezati uz proturatnu ljevicu s obzirom na neuobičajeno rani početak kampanje kao i činjenicu da se do studenog 2008. godine svašta može promijeniti ne samo na Bliskom Istoku, nego i u mišljenju birača.

D.A.

Foto: AFP