Amnesty International zahtjeva rješavanje i ostalih slučajeva
UHIĆENJE bivšeg generala Hrvatske vojske Ante Gotovine veliki je korak u određivanju odgovornosti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u Hrvatskoj od 1991.-1995. godine, navodi se u priopćenju organizacije Amnesty International (AI).
Ante Gotovina, koji je jučer uhićen u Španjolskoj, optužen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu po sedam točaka optužnice, ubojstvo - uključujući ubojstvo oko 150 hrvatskih Srba, uništenje imovine, nepotrebno uništavanje gradova, sela i manjih mjesta, deportaciju i nasilno preseljenje stanovništva i druge nehumane postupke.
Ti su zločini počinjeni 1995. godine tijekom operacije "Oluja", kojom su hrvatske snage preuzele kontrolu nad područjima koja su de facto bila pod nadzorom hrvatskih Srba. Ante Gotovina se počeo skrivati u lipnju 2001., nakon što su ga hrvatske vlasti obavijestile o sadržaju zapečaćene optužnice protiv njega, prenosi AI.
"Uhićenjem Ante Gotovine hrvatskim vlastima preostaje da razriješe pitanje odgovornosti za ratne zločine u slučajevima koji se vode pred nacionalnim sudovima, i to za sve slučajeve koji se vode protiv pripadnika Hrvatske vojske i policije" - rekao je Omer Fisher zadužen za pitanja Hrvatske pri AI-u.
"Zadaća kažnjavanja ratnih i zločina protiv čovječnosti ne bi smjela biti prepuštena samo haškom sudu" - smatra Fisher.
Napori hrvatskog pravosudnog sustava na privođenju pravdi osoba osumnjičenih za ratne zločine protiv hrvatskih Srba ostali su do danas uvelike neuspješni. Postupci pred domaćim sudovima rezultirali su tek šačicom presuda, dok je većina odgovornih ostala nekažnjena, ocjenjuje AI u službenom priopćenju objavljenom na svojim web stranicama.
Hrvatskoj je formalno odobren status kandidata za članicu EU u lipnju prošle godine. Nemogućnost hrvatskih vlasti da u potpunosti zadovolje zahtjeve međunarodnog suda, uključujući i uhićenje i prebacivanje Gotovine u Haag, odgodila je početak pregovora o pristupanju te zemlje EU-u.
Članice EU odlučile su početi pregovore s hrvatskom tek 3. listopada ove godine, nakon što je glavna tužiteljica europskim čelnicima rekla da Hrvatska u potpunosti surađuje s haškim sudom, zaključuje AI u svome izvješću.
Foto: FAH
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati