Anketa: Manje od 10% Hrvata redovno koristi AI
UMJETNA inteligencija sve je prisutnija, no građani su i dalje oprezni oko njezine uloge u donošenju važnih odluka. Većina ne bi prihvatila liječničku dijagnozu koju postavi AI bez provjere liječnika, protive se ideji da umjetna inteligencija zamijeni učitelje i ne vjeruju da može biti pravi prijatelj. Pokazalo je to istraživanje HRejting, provedeno od 13. do 17. studenoga na uzorku od tisuću ispitanika, s maksimalnom pogreškom od ±3 postotna boda i razinom pouzdanosti od 95 posto, piše HRT.
Većina AI poznaje površno, desetina ga koristi napredno
Na pitanje o poznavanju umjetne inteligencije, 41 posto ispitanika reklo je da je s njom upoznato površno. AI alate poput ChatGPT-a i pametnih asistenata koristi 37 posto ispitanih, a deset posto ih upotrebljava redovito i na naprednoj razini. S druge strane, 12 posto anketiranih uopće nije upoznato s pojmom i radom umjetne inteligencije.
Zdravstvo i obrazovanje ostaju u domeni čovjeka
Povjerenje u umjetnu inteligenciju znatno je manje kad je riječ o zdravlju. Više od 60 posto ispitanika ne bi prihvatilo dijagnozu koju postavi AI jer smatraju da taj proces zahtijeva ljudsko iskustvo i empatiju. Trećina anketiranih prihvatila bi takvu dijagnozu, ali isključivo uz potvrdu i nadzor liječnika. Samo tri posto ispitanih u potpunosti bi vjerovalo umjetnoj inteligenciji, pod uvjetom da se pokaže statistički točnijom.
Slični stavovi prevladavaju i oko uloge AI u nastavi. Ideji da umjetna inteligencija preuzme ulogu učitelja protivi se 65 posto ispitanih. Njihov je stav da odgoj i obrazovanje zahtijevaju ljudski kontakt. Otprilike trećina vidi AI kao koristan pomoćni alat u obrazovanju, a samo tri posto misli da može u potpunosti zamijeniti učitelja.
U važnim situacijama većina prednost daje čovjeku
U izboru između čovjeka i algoritma u važnim situacijama poput prometa, financija ili pravosuđa, 65 posto ispitanika prednost daje čovjeku. Kao razloge navode moral, intuiciju i sposobnost razumijevanja konteksta.
Podjednako povjerenje u ljude i algoritme ima 15 posto ispitanih, dok 13 posto ne vjeruje ni jednima ni drugima. Samo šest posto anketiranih više vjeruje algoritmima, a kao njihovu prednost ističu to što nisu podložni emocijama, umoru i pristranosti.
Prijateljstvo s AI-jem ne, ali pomoć u svakodnevici da
Čak 70 posto ispitanika misli da umjetna inteligencija ne može biti pravi prijatelj čovjeku. Njih 22 posto vjeruje da AI može samo simulirati prijateljstvo, dok 4,5 posto smatra da može pružiti podršku i razumijevanje te biti uvijek dostupan za razgovor.
Ispitanici su znatno spremniji prepustiti umjetnoj inteligenciji manje važne svakodnevne odluke. Trećina je koristi za preporuke filmova i glazbe, a četvrtina za savjete pri kupnji. Oko osam posto prepustilo bi joj odluke u prometu, a 5,5 posto one o financijama i ulaganjima.
Glavni rizici: Gubitak samostalnosti i zlouporaba podataka
Na pitanje o najvećim rizicima prepuštanja odluka umjetnoj inteligenciji, gotovo polovica ispitanika navodi gubitak samostalnosti i sposobnosti kritičkog razmišljanja.
Petina kao najveću opasnost vidi gubitak privatnosti i zlouporabu osobnih podataka, a nešto manji udio brine nedostatak odgovornosti za odluke koje donosi AI. Oko osam posto ispitanih kao najveći rizik ističe porast društvene nejednakosti i gubitak radnih mjesta.