Foto: FAH

ARMENCI su danas počeli izlaziti na birališta prvi put otkako je usvojena kontroverzna promjena ustava kojom će zemlja prijeći na parlamentarni sustav.

Izbori su važan demokratski ispit za tu kavkasku republiku s 2,9 milijuna stanovnika, koja nikada nije iskusila miran prijenos vlasti na oporbu.

Stručnjaci vjeruju da će izbori biti strastveno natjecanje između vladajuće stranke i koalicije oporbenih stranaka koju vodi jedan od najbogatijih poduzetnika u zemlji Gagik Carukjan.

Sjećanje na postizborno nasilje koje je potreslo zemlju prije osam godina još je živo, pa vlada sada obećava besprijekorne izbore.

Predsjednik države Serž Sargsjan, čija je pobjedna na izborima 2008. rezultirala sukobima policije i pristaša oporbe u kojima je ubijeno 10 ljudi, kazao je agenciji AFP da je osobno poduzeo sve da nedjeljno glasovanje bude bez mrlje.

Priprema se prevara?

Oporba, međutim, tvrdi da vlada priprema masovnu prijevaru i osuđuje ustavne promjene iz 2015. jer smatra da su skrojene tako da zadrže Sargsjana na vlasti.

Reformu je inicirao predsjednik, a odobrena je na referendumu čiju regularnost oporba također osporava. Naime, na isteku drugog Sargsjanova madata 2018. velike predsjedničke ovlasti bi trebale biti ukinute i prebačene na vladu i parlament što će, kaže opozicija, predsjedniku omogućiti da zadrži vlast time što će samo promijeniti ured. 

"Cilj je produžiti vlast Sargsjanu i njegovoj Republikanskoj stranci", tvrdi Aram Manukjan iz oporbenog Nacionalnog armenskog kongresa.
Sargsjan tvrdi suprotno, da time jača demokraciju u državi.

Populističke teme

Na nedjeljnim izborima za 101 zastupnika u parlamentu natječe se pet stranaka i koalicija. Izborni prag je pet posto za stranke i sedam posto za koalicije.

Većina stranaka u kampanji eksploatira populističke teme poput radnih mjesta, plaća i mirovina. U Armeniji 30 posto stanovništva živi ispod praga siromaštva.

Carukjan i njegova koalicija napadaju vladu za nesposobnost da se bori protiv raširene korupcije i siromaštva. Bogati poduzetnik obećava sniženje cijena plina i struje te rast plaća javnih službenika i mirovina.