SLOBODAN MILOŠEVIĆ tema je dana svih svjetskih medija. Britanski BBC napravio je pregled uspona i padova bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Uspon

U poznatom govoru iz travnja 1987., Milošević je već najavio u kojem će smjeru ići njegova politika. Okupljenom srpskom mnoštvu iz Prištine koje je prosvjedovalo zbog ponižavanja od strane većinskog albanskog stanovništva, Milošević je prvi puta rekao "Nitko ne sme da nas bije" što će se poslije pretvorilti u krilaticu svih ratova koje je Srbija kasnije vodila.

Iz neuglednog dužnosnika Komunističke partije pretvorio se u gorljivog zagovaratelja srbijanskog nacionalizma.

Omiljen među srpskim stanovništvom, 1989. postao je srbijanski predsjednik, dobivši tako i funkciju na kojoj će moći provoditi svoje planove o Velikoj Srbiji.

Raspad Jugoslavije

U siječnju 1990. na stranačkom kongresu KPJ većina je delegata glasovala za kraj jednostranačkog režima, ali Milošević je odbio provesti izglasane reforme. Hrvatski i Slovenski delegati nato su napustili kongres.

U srpnju iste godine Komunistička partija Srbije preimenovala se u Srpsku socijalističku partiju, nastavivši kontrolirati sve strukture vlasti i medije.

Rat u Hrvatskoj

Nakon hrvatskog proglašenja nezavisnosti, Milošević je podržao manjinsko srpsko stanovništvo u Hrvatskoj u proglašavanju Srpske autonomne oblasti Krajine, dijela Hrvatske koji su Srbi zauzeli pod opravdanjem da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi, najaviviši mogućnost oružanog sukoba

Do prosinca 1991. srpske separatisričke snage i snage JNA zauzele su gotovo trećinu hrvatskog teritorija

Ipak, rat je Srbiji donio gospodarsku oskudicu, a ekonomiji nisu pridonijele ni sankcije UN-a.

Rat u Bosni

U travnju 1992., nezavisnost je proglasila i Bosna, a Milošević je najavio rat. Trogodišnji krvavi i mučni rat koji će postati najkrvaviji u Europi od Drugog svjetskog rata. Taj je rat podrazumijevao etnička čišćenja i pokolj više tisuća ljudi u Srebrenici.

Dayton

U ljetu 1995. Hrvatska je poduzela akcije Bljesak i Oluja koje su oslobodile velik dio teritorija i nakon kojih su uslijedile isto tako uspješne akcije protiv bosanskih Srba u Bosni. Nagomilani ratni neuspjesi i ekonomska kriza u Srbiji natjerali su Miloševića na potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma koji će završiti rat.

Ulični prosvjedi

Srpska je zima 1996.-1997. bila burna. Milošević je od strane pozicije optužen za manipulaciju izbornim rezultatima što je na ulice dovelo više desetaka tisuća ljutitih prosvjednika.
Unatoč svemu, Milošević je još jednom zasjeo na predsjednički stolac.

Sukob na Kosovu

Tada je uslijedio sukob oko Kosova, koji je rezultirao NATO-vim bombardiranjem Srbije. Milošević je povukao trupe s Kosova, ali unatoč razrušenoj državnoj infrastrukturi i ekonomskom kolapsu, i taj je poraz htio beskompromisnim propagandnim strojem pretvoriti u pobjedu proglašavajući se obnoviteljem Srbije.

Pad

U vrijeme sljedećih izbora 2000. Srbija je pritisnuta sankcijama živjela u očajničkom siromaštvu.

Kada je Vojislav Koštunica proglasio pobjedu, a Milošević je nije htio priznati, srpski je narod, opet na ulicama, ali ovaj put uspješno pokopao karijeru Slobodana Miloševića. Svi koji su ga do tada podržavali, čak i Srpska pravoslavna crkva  okrenuli su mu leđa.

Uhićen je 1. travnja 2001. i nešto kasnije proslijeđen u pritvor Haškoga suda u Sheveningenu.

Danas, 11. ožujka 2006., pronađen je mrtav u svojoj ćeliji.

V.Š.