SABORSKA zastupnica Sandra Benčić (Možemo) upozorila je na aktualnom prijepodnevu da vlada već dvije i pol godine kasni s objavom indeksa razvijenosti općina, gradova i županija, zbog čega se ne zna koja područja spadaju u potpomognuta. Benčić je u pitanju premijeru ocijenila da je riječ o još jednom eklatantnom primjeru izravnog kršenja zakona koji je sama vlada napisala i donijela i koji razotkriva nepostojanje razvojne politike.

Ta zastupnica je rekla da im je 2021. na zastupničko pitanje o novim indeksima odgovoreno da se radi analiza, a na isto pitanje 2022. da je prijedlog modela donesen i da su akti u postupku. "Činjenica je da ni godinu nakon odgovora nemamo odluku vlade o indeksu razvijenosti, što može značiti samo da je donesena politička odluka da se oni ne objavljuju", rekla je Benčić, upitavši tko je donio odluku da se ne donose novi indeksi razvijenosti općina, županija i gradova.

Benčić smatra da motivi mogu biti različiti, od toga da HDZ ne želi pokazati da su upravo one lokalne jedinice u kojima stoluje desetljećima najnerazvijenije, ali i da ne želi pokazati koliko su čitave regije poput Slavonije, Baranje i Like uništene.

Premijer mislio da će ga Benčić pitati o sortirnici

Premijer je rekao da se odluke rade i pripremaju i vidjet će s ministrom u kojoj je fazi odluka o kojoj Benčić govori. Kazao joj je kako je mislio da će ga pitati o sortirnici njezinih prijatelja, a pita ga o regionalnom razvoju, upitavši ima li ijedna tema oko koje je netko učinio više od njihove vlade u sedam godina.

Naglasio je pritom da je u projekte za Slavoniju, Baranju i Srijem u njihovom mandatu uloženo 19 milijardi kuna, odnosno 2.5 milijardi eura. "Jeste li vi integrirali Baranju u sustav hrvatskih autocesta?" upitao je premijer, dodavši da su uložili u Osječko-baranjsku županiju, Vukovar i Slavonski Brod te da HEP svaki mjesec Gradu Zagrebu poklanja 80 milijuna kuna.

Benčić je ocijenila kako premijerov odgovor pokazuje da nema razvojne politike, da se hvali tuđim milijardama koje je uložio u nerazvijena područja, a rezultat je da mora prekrajati izborne jedinice jer više tamo nema dovoljno da bi izabrali 14 mandata u novi saziv sabora. Premijeru je zamjerila i da je kao dokaz o uspješnosti razvojnog programa dao indikator da nam je došlo 50 posto više turista za Uskrs nego lani.

"Vi to ističete jer se vaša ekonomska i razvojna politika svodi na brojanje glava gostiju i na brojanje noćenja te nastavak Tuđmanove politike 200 bogatih obitelji - gdje ključne razvojne resurse koji su opće dobro - poput poljoprivrednog zemljišta i pomorskog dobra - dodjeljujete kao feude za osobno bogaćenje onima koje ste odabrali", rekla je.

Vučemilović: Jesu li djeca posvojena u zadnjih deset godina još u Hrvatskoj?

Zastupnica Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) pitala je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića jesu li sva djeca koju su iz inozemstva posvojili hrvatski državljani u zadnjih deset godina još u Hrvatskoj ili su završila u kriminalnom podzemlju, lancu dječje pornografije, prostitucije.

"Kada ćete izvijestiti javnost o rezultatima istrage?" upitala je te dodala da se radi najviše o 131 djetetu, što su dosad mogli provjeriti da su išli od kuće do kuće. Božinović je naveo da je vrlo brzo nakon slučaja Zambija i uhićenja rekao nešto čega se drži i danas, a to je da je svih osam osoba, uključujući i četvero djece, dobilo hrvatske dokumente u postupku MUP-a.

Kad je riječ o drugom dijelu posla MUP-a, ponovio je da u koordinaciji s Uskokom provode izvide, a kad je riječ o djeci koja su posvojena u zadnjih 10 godina, poznato mu je da sva imaju hrvatska prebivališta, a nije mu poznato ispituje li se još nešto oko toga.

Vučemilović je rekla da ne zna tko obmanjuje javnost jer od svake institucije imamo drugi broj, jedan ministar kaže da ide istraga, drugi kaže da su sva djeca u Hrvatskoj, što po njoj vuče na zataškavanje.

Plenković: Odgoj i temeljne vrijednosti prije svega njegovati u krugu obitelji

Romana Nikolić (Socijaldemokrati) pitala je premijera je li mu netko od ministara prenio sve veći problem porasta vršnjačkog nasilja, što bi očekivao kao roditelj od sustava kad bi se njegovo dijete našlo u tom začaranom krugu pakla i što radi kao premijer.

Upozorila je pritom da je u Hrvatskoj u 2022. prijavljen 101 slučaj vršnjačkog nasilja, čak dvostruko više nego godinu ranije. U Belišću se nakon sedam godina psihičkog zlostavljanja dogodilo i fizičko zlostavljanje, zbog čega je dijete završilo u bolnici, a počinitelj šeta na slobodi.

Premijer joj je odgovorio da nasilje najoštrije osuđuje i da mu ne trebaju ministri da bude svjestan da se nasilje događa u i pred školama i na igralištima. To je fenomen koji, nažalost, nakon strašnog slučaja mladog Luke Ritza nismo uspjeli sanirati onako kako bi trebalo, rekao je premijer, koji ističe da odgoj i temeljne vrijednosti treba prije svega njegovati u krugu obitelji.

Plenković: Ja ne odlučujem o svemu

Napomenuo je da su usvojili akcijski plan za prevenciju nasilja u školama i da je Ministarstvo u komunikaciji s ravnateljima, pedagozima i svima koji se time bave, ali drži da je to puno širi fenomen koji se, nažalost, raspiruje i razvojem moderne tehnologije.

Kao roditelj, dodao je, svoju djecu na mikrorazini nastoji što dalje držati od mobitela, ali to teško ide. "To nije to nebitan element u ukupnom utjecaju na jako mlade i neiskusne ljude koji nemaju filtere i nemaju iskustvo te nerijetko prepisuju u realnom svijetu ono što vide u virtualnom svijetu." Kao klišej odbacio je tezu da on o svemu odlučuje, zbog čega je Nikolić postavila pitanje njemu, a ne ministru.