BIJELA kuća u petak je objavila imena članova takozvanog "Odbora za mir" koji će, prema planu predsjednika Donalda Trumpa, nadzirati privremenu upravu Gaze, koja i dalje bilježi smrtonosno nasilje unatoč krhkom primirju koje je stupilo na snagu u listopadu.

Među imenima su američki državni tajnik Marco Rubio, Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff, bivši britanski premijer Tony Blair i Trumpov zet Jared Kushner, priopćila je Bijela kuća. Trump je predsjedatelj Odbora, prema njegovu planu otkrivenom krajem prošle godine, a prema kojem je postignuto krhko primirje u Gazi.

"Svaki član će nadgledati definirani sektor potreban za stabilizaciju i dugoročni uspjeh Gaze"

Popis od sedam pojedinaca - od kojih su pet Amerikanci - koji čine ono što Bijela kuća naziva "osnivačkim izvršnim odborom" uključuje i Marca Rowana, milijardera i šefa investicijskog fonda Apollo Global Management, predsjednika Svjetske banke Ajaya Bangu te Roberta Gabriela, savjetnika Donalda Trumpa dok će Nickolay Mladenov, bivši izaslanik UN-a za Bliski istok, imati ulogu visokog predstavnika za Gazu.

"Svaki od njih će nadgledati definirani sektor potreban za stabilizaciju i dugoročni uspjeh Gaze, uključujući uspostavu struktura upravljanja, regionalnih odnosa, obnove, atraktivnosti ulaganja, financiranja velikih razmjera i mobilizacije kapitala", navodi se u izjavi.

General-bojnik Jasper Jeffers, bivši zapovjednik američkih specijalnih operacija, imenovan je zapovjednikom Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskom teritoriju, izjavila je Bijela kuća.

Kritike stručnjaka: "Trumpovo nadgledanje nalikuje kolonijalnoj strukturi"

Mnogi stručnjaci za ljudska prava ranije su rekli da Trumpovo nadgledanje Odbora za upravljanje stranim teritorijem nalikuje kolonijalnoj strukturi, dok je Blairovo sudjelovanje prošle godine kritizirano zbog njegove uloge u ratu u Iraku.

Objava se podudara s početkom rada novoosnovanog palestinskog tehnokratskog odbora zaduženog za privremeno upravljanje Pojasom Gaze, koji će djelovati pod nadzorom ovog vijeća. Druga faza krhkog primirja, koje je stupilo na snagu 10. listopada pod pritiskom Sjedinjenih Država, također predviđa razoružanje Hamasa, postupno povlačenje izraelskih trupa iz Pojasa Gaze i raspoređivanje Međunarodnih stabilizacijskih snaga, prema uvjetima Trumpovog plana, koji je Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo u studenom.

Izrael i Hamas međusobno se optužuju za kršenje primirja u Gazi, gdje je od početka primirja u listopadu ubijeno preko 440 Palestinaca, uključujući više od 100 djece, i tri izraelska vojnika. Izraelski napad na Gazu od kraja 2023. ubio je desetke tisuća ljudi, izazvao krizu gladi i interno raselio cijelo stanovništvo Gaze. Brojni stručnjaci za ljudska prava, znanstvenici i istraga UN-a kažu da se to svodi na genocid. Izrael je rekao da je poduzeo mjere u samoobrani nakon što su militanti predvođeni Hamasom ubili 1200 ljudi i uzeli preko 250 talaca u svom napadu u listopadu 2023.