Foto: FAH, 123 rf

VELIKU buru u javnosti podignula je najava ministra zdravlja Darija Nakića da će ukinuti program "72 sata" za onkološke pacijente prema kojemu su od dijagnoze do konkretnog liječenja trebala proći samo 72 sata. Ministar Nakić tvrdi kako program nikad nije zaživio.

Program "72 sata" pokrenut je u travnju prošle godine i provodi se u zagrebačkom, splitskom, riječkom i osječkom KBC-u i odnosi se na nekoliko vrsta karcinoma. U listopadu prošle godine su tako predstavljeni rezultati učinkovitosti ovog programa za prvih šest mjeseci, a od 132.000 pacijenata koji su napravili preglede njih 1206 je dobilo plan liječenja unutar 72 sata.

Bivši ministar zdravlja Siniša Varga rekao je da je kroz program do danas prošlo oko 3000 ljudi.

Iz Uprave KBC-a Sestre milosrdnice, koja je prva krenula s ovim programom, nisu željeli komentirati najavu ukidanja ovog programa, no kako doznajemo od izvora iz bolnice, ovaj je program imao pozitivan učinak za pacijente koji imaju zloćudne bolesti.

Za razliku od njih, u KBC Rijeka kažu kako je ovaj program često bilo teško provoditi. Zamjenica sanacijskog upravitelja KBC Rijeka prof.dr.sc. Nives Jonjić za Index je rekla kako su u KBC-u Rijeka i prije programa "72 sata" imali tendenciju za brzim zbrinjavanjem onkoloških bolesnika, no da je ovaj program često bilo teško provoditi.

HUBOL i Hrvatska liga protiv raka uz Nakića

"U tom smislu Program 72 sata u svom temelju ima kvalitetnu zamisao. Međutim, obzirom na uvjete, protokole je u stvarnosti često bilo teško uskladiti i provoditi. Svi pacijenti nisu jednaki, a postupci liječenja zahtijevaju različito vrijeme obrade. U svakom slučaju, na bolesnike s malignim bolestima kontinuirano se obraća posebna pozornost", rekla je dr. Jonjić.

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) stala je, pak, uz ministra Nakića ističući kako je ovaj program bio samo populistička mjera i da ga je trebalo ugasiti.

S ministrovom odlukom o ukidanju slaže se i Hrvatska liga protiv raka, čiji je predsjednik dr. Damir Eljuga u razgovoru za Index obrazložio zašto smatra da takav program nije potreban.

"Mislim kako je ministar dobro promislio nakon što je dobio izvješća iz svih bolnica prije nego je donio ovu, za mene, razboritu odluku o ukidanju programa "72 sata". Naime, u onkologiji je  potrebno barem sedam dana da dođemo do dijagnoze, a za 5 do 10 posto onkoloških pacijenata se znamo mučiti i do par mjeseci dok se ne dođe do dijagnoze.

Ambicija prijašnjeg ministra Varge je bila dobra, ali ona u onkologiji često ne može biti realizirana. U 72 h se može otkriti samo tumor koji je vidljiv golim okom, koji je na površini kože, ali isto tako bit ćemo sretni i ako se u 10 dana uspije otkriti tumor.

Bolje je više puta provjeravati, nego da se u 72 sata radi brzine dogodi greška", rekao je dr. Eljuga.

Istaknuo je kako na području onkologije radi već 39 godina te da je bio i na edukaciji u Houstonu.

"Oni su sretni ako lokaliziraju tumor u tjedan dana, a ne možemo mi biti bolji od Houstona.
Isto tako moram naglasiti da u trenu kad se pojavi sumnja na malignu bolest, pacijent istog trena ima maksimalan prioritet i nema tu nikakve liste čekanja.

To je urgentna situacija i svi ćemo dati sve od sebe da mu odmah pomognemo i započnemo liječenje", rekao je za Index prof.dr. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka i ujedno pročelnik Zavoda za opću i ginekološku onkologiju KBC Sestre milosrdnice.

Rano otkrivanje daje veće šanse za preživljavanje

Kontaktirali smo i Ljiljanu Vuletić, predsjednicu Udruge roditelja djece oboljele od malignih bolesti "Ljubav na djelu". Ona je za Index rekla kako ovaj program ionako nije utjecao na djecu budući da su ona uvijek bila prioritet i nisu čekala na pregled ni na liječenje.

Inače, Ministarstvo zdravlja već dulje vrijeme provodi nacionalne programe prevencije, odnosno programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti koje se odnose na rak dojke, debelog crijeva te vrata maternice, a programom "72 sata" obuhvaćene su rane dijagnoze bolesnika s kolorektalnim karcinomom, karcinomima dojke i malignim tumorima glave i vrata.

I dok neki smatraju kako ova mjera nije donijela nikakve promjene, statistike pokazuju kako je pravodobno dijagnosticiranje i početak liječenja itekako presudno kod oboljelih od raka.

U slučaju raka dojke, koji je vodeći uzrok smrti kod žena oboljelih od raka, dijagnosticiranje karcinoma u ranom stadiju te pravodobno liječenje jamči izlječenje kod čak 90 posto  žena.

Rak debelog i završnog crijeva u Hrvatskoj je na drugom mjestu među zloćudnim bolestima (kod muškaraca nakon raka pluća, a kod žena nakon raka dojke), a rano otkrivanje bolesti odnosno rana dijagnoza donosi znatno bolji rezultat liječenja i preživljavanja. Otkrivanje karcinoma u ranoj fazi smanjuje potrebu za velikim kirurškim zahvatima.

Rak glave i vrata ubraja se među najučestalije tipove karcinoma u Europi i svijetu te se procjenjuje da godišnje u Europi od ovih karcinoma oboli 140.000 ljudi godišnje, a umre oko 65.000 pacijenata. Kao i u slučaju ostalih karcinoma, rano otkrivanje izuzetno je važno kao i rani početak liječenja.