BLAGDANSKI dani za mnoge ljude nisu (samo) period veselja i uživanja s najbližima, već i najstresnije doba godine. Nasuprot onome što o blagdanskoj atmosferi vidimo u reklamama, postoje i ljudi kojima su praznici poput Božića i Nove godine obilježeni usamljenošću i tjeskobom.

U tekstu Kako preživjeti "najsretnije" doba godine, objavljenom na stručnom portalu Psihološki prostor, autorica Maja Batorek podsjeća na sljedeće: "Božićno vrijeme ispunjeno je mnogim stresorima: biološkim (povećani unos alkohola, deprivacija sna i narušeni biološki ritmovi), psihološkim (aktivacija konflikta iz djetinjstva, misli o prolaznosti i starenju, opetovano stavljanje u prošle situacije i žaljenje) i socijalnim (vraćanje u rodne gradove, susreti s ljudima iz prošlosti, okupljanje obitelji)."

Stres je dio blagdana

Razne stvari nam izazivaju stres tijekom blagdana, a to ne može proći bez posljedica.

"Za vrijeme stresnih razdoblja naše tijelo otpušta niz kemijskih supstanci koje nas pripremaju za suočavanje sa stresnim situacijama i mobiliziraju imunološki sustav. Ali kada imunosni sustav 'spusti branu', stres dolazi na naplatu", navodi se u tekstu.

Kako bismo saznali na koji je način najbolje nositi se sa stresom blagdana, ali i pokazati empatiju onima za koje blagdansko vrijeme nije najradosnije doba godine, razgovarali smo s profesorom psihologije iz Rijeke Domagojem Švegarom.

Domagoj Švegar autor je niza znanstvenih radova i knjiga iz različitih područja (emocije, kognitivna psihologija, percepcija, pamćenje, evolucijska psihologija, neuropsihologija, zdravlje, ličnost, konflikti, metodologija web-istraživanja i drugo), u kojima koristi različite metodološke pristupe (eksperiment, korelacijski nacrti, metaanaliza, sistematski pregled, studija slučaja, teorijske simulacije i slično).

Psiholog Švegar: Blagdansko ludilo kod nekih proizvodi osjećaje tuge, usamljenosti i depresivnosti

U psihološkoj literaturi poznat je pojam "holiday blues" (blagdanska depresija). Za početak smo zamolili profesora Švegara da nam pojasni njegovo značenje.

"Holiday blues je pojam koji obuhvaća negativne emocije koje se javljaju tijekom blagdanskog perioda, odnosno u studenom i prosincu. Pritom mislim na intenzivne osjećaje tuge, usamljenosti i depresivnosti koje pojedinci doživljavaju uslijed blagdanskog 'ludila'. Holiday blues očituje se u pojačanom doživljaju stresa i zabrinutosti, zbog čega neki pojedinci požele preskočiti blagdane i izolirati se od svijeta", kaže Švegar.

Blagdanska depresija nerijetko se manifestira kroz promjene u prehrambenim navikama te navikama spavanja. 

"S obzirom na to da se radi o posljednjem mjesecu u godini, pritisak blagdanskih priprema dolazi uz rezimiranje protekle godine, ali i buduća očekivanja koja imamo sami od sebe (u vidu novogodišnjih odluka), kao i ona koja dolaze iz okoline, tj. od obitelji, prijatelja, nadređenih i kolega. Važno je naglasiti da je holiday blues prolazan te ga je kao takvog potrebno razlikovati od depresije, koja predstavlja trajnije stanje. Ako se osoba nastavi osjećati tužno i bezvoljno dugo nakon završetka blagdanskog perioda, moguće je da joj je potrebna pomoć stručnjaka", poručuje ovaj psiholog.

"Idealna slika Božića je opterećujuća"

U nekoj idealnoj verziji Božića, koja postoji u javnom prostoru, to je praznik kada se okupi obitelj, kada se daju pokloni, kada se svi vesele jedni drugima. U stvarnosti je to često drugačije: ljudi se groze povratka u rodni grad, obitelji se svađaju itd. Koliko je ta neka idealna slika Božića opterećujuća?

"Božić se iz kršćanskog blagdana pretvorio u internacionalni blagdan koji je s vremenom dobio svoja nepisana 'pravila'. Već smo u studenom bombardirani reklamama savršenih obitelji koje su okružene zadivljujuće ukrašenim domom s raskošnim blagdanskim stolom, koje nam indirektno poručuju kako bismo trebali provesti blagdansko razdoblje. Svi su nasmijani i sretni, otvaraju brojne poklone koji se nalaze ispod bora i uživaju u provođenju vremena s voljenim članovima obitelji i prijateljima. To je slika Božića koja je stvorena u javnosti, a svako odstupanje od toga može kod nekih pojedinaca stvoriti osjećaj nezadovoljstva i tuge", smatra Švegar.

On podsjeća da mnogi od nas nemaju funkcionalne i skladne obitelji ni dovoljno novca za skupe poklone i bogat blagdanski stol. 

"Zato ovakva slika Božića može biti izuzetno opterećujuća i stresna", kaže.

"Idealna verzija Božića govori kako bismo se trebali osjećati, što bismo trebali raditi i kako se ponašati. Ako osoba stvori očekivanja koja su u skladu sa savršenom verzijom Božića, moguće je da se pojave osjećaji krivnje i srama ako zapne u holiday bluesu, stvarajući time začarani krug loših osjećaja", upozorava.

Introvertirani ljudi bolje podnose usamljenost tijekom blagdana

Što je s onim ljudima koji tijekom blagdana ostaju sami doma i je li usamljenost još teža kada vam se čini da svi oko vas imaju nekoga, da su svi negdje pozvani?

"Provođenje blagdana u samoći nekima može teško pasti. Mnogo je faktora koji doprinose osjećaju usamljenosti, a najčešće se radi o osobama starije životne dobi koje žive same i koje nemaju bliskih članova obitelji i prijatelja. Osim ove dobne skupine, usamljenost može teško pasti osobama mlađe životne dobi koje žele nova iskustva, ali iz nekog razloga nemaju s kime provoditi blagdane. Tu se može raditi o npr. studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta ili inozemnim studentima", odgovara Švegar.

No treba znati i da različiti ljudi različito reagiraju na usamljenost.

"Neke crte ličnosti isto mogu igrati ulogu u doživljaju usamljenosti. Npr. introvertirani pojedinci će vjerojatno lakše podnijeti samoću, dok će se ekstrovertirane osobe teže nositi s osjećajem usamljenosti s obzirom na to da je njima potrebna veća količina podražaja iz okoline da bi optimalno funkcionirale", objašnjava ovaj psiholog.

Na ženama je veći teret tijekom blagdana

Čini se da blagdanske dane obilježavaju i jasne rodne razlike. Žene imaju mnogo više zadataka, da skuhaju sve što treba skuhati, da okite dom itd.

Švegar konstatira da su žene više opterećene pripremama za Božić od muškaraca, što uključuje kupnju poklona, kićenje i čišćenje doma te kuhanje jela i pripremu kolača. 

"To proizlazi iz tradicionalne uloge žene koja je još uvijek snažno zastupljena u našem društvu - na žene je takoreći stavljen veći pritisak da sve bude savršeno, da pokloni budu kupljeni na vrijeme, da dom bude reprezentativan za ovo doba godine i da obiteljska druženja nalikuju onima s televizije", objašnjava.

"Unatoč tom pritisku mnoge žene izražavaju povećan osjećaj zadovoljstva kada okite dom i pripreme raznovrsna blagdanska jela. Međutim, ako imaju visoka očekivanja od sebe te ne uspiju ili ne stignu napraviti sve što su namjeravale, mogu biti u riziku od razvijanja sindroma holiday bluesa", napominje.

Imperativ dobrog raspoloženja

Tijekom blagdana postoji imperativ dobrog raspoloženja. Kako se nositi s time, zanimalo nas je.

Švegar smatra da je tijekom ovog perioda najvažnije osluškivati sebe i svoje emocije. 

"Potrebno nam je samorazumijevanje i samoprihvaćanje: ako se budemo prisiljavali na sreću samo zato što se drugi oko nas čine sretnima - jer ne možemo znati jesu li uistinu sretni - postići ćemo kontraefekt. Mislim da je najprije važno prepoznati osjećamo li se tužno, usamljeno i opterećeno", kaže.

Sljedeći korak bio bi prihvaćanje tih emocija, a potom i svjesnost da to stanje neće trajati zauvijek. 

"Ne moramo imati savršen Božić kakve gledamo u filmovima da bismo bili sretni. Ako radimo nešto što volimo i što nas ispunjava, bit ćemo sretni. Samim time i blagdani će nam biti ugodniji i ljepši", savjetuje ovaj psiholog.

S obzirom na povećan osjećaj usamljenosti koji se može javiti kod nekih pojedinaca, moguć je i porast suicidalnosti, upozorava Švegar.

Ipak: "Dakako, neće svi pojedinci koji doživljavaju holiday blues biti suicidalni. Oni koji imaju predispoziciju (npr. mentalni poremećaj) mogu u ovom periodu doživjeti porast suicidalnosti. Prethodno spomenuta predispozicija u kombinaciji s povećanim doživljajem stresa može osobu potaknuti na razmišljanje o smrti i okončavanju života." 

Nezdrava prehrana dovodi do lošeg raspoloženja

Prekomjerna konzumacija hrane, alkohola itd. također je povezana s blagdanima. Za kraj nas je zanimalo kako to utječe na ljude.

"Prekomjerna konzumacija hrane može ostaviti fizičke, ali i psihološke posljedice kada blagdansko razdoblje završi. Neumjerenost u hrani i piću može dovesti do povećanja tjelesne težine, ali i problema s probavnim sustavom. S obzirom na to da su probavni sustav i mozak direktno povezani zahvaljujući serotoninu, nezdrava prehrana može dovesti do lošeg raspoloženja, slabije koncentracije i pojačanog osjećaja umora", kaže Švegar.

Osim toga, nakon blagdanskog prejedanja mogu se javiti osjećaji krivnje i srama zbog pretjerane konzumacije i povećanja tjelesne težine. 

"Novogodišnje odluke nerijetko uključuju odlaske u teretanu i zdravije hranjenje, što može stvoriti dodatnu anksioznost i pritisak da 'izbrišemo' loše odluke vezane uz prehrambene navike tijekom blagdana. Tih se odluka često teško striktno pridržavati, ciljevi koje postavljamo obično budu previsoki, osobito ako smo skloni perfekcionizmu, a to nas opet lako vraća u spiralu negativnih emocija", zaključuje ovaj psiholog.