TRI DANA nakon prvih američkih i izraelskih udara na Iran, sukob se proširio na cijeli Bliski istok. Iranski osvetnički napadi dronovima i raketama pogodili su mete u više zemalja, a Europa i svijet s nelagodom promatraju može li se lančana reakcija preliti izvan regije.

U sukob uključeno 13 zemalja

Nakon početnih američko-izraelskih udara na ciljeve u Iranu, u kojima je ubijen i ajatolah Ali Hamenei, Teheran je uzvratio raketnim napadima i napadima dronovima na izraelske i američke ciljeve u regiji. Prema dostupnim informacijama, dronovi i rakete padali su u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kataru, Omanu, Libanonu, na Cipru i u Jordanu.

Galerija

Procjenjuje se da je u sukob na različite načine uključeno oko 13 država, što prema analitičarima predstavlja opasnu fazu rata. U sukob se potom uključio i Hezbolah, koji je iz južnog Libanona pokrenuo napade na Izrael.

Sukob je dosegnuo i Cipar

Napad na britanski vojnu bazu Akrotiri na Cipru ima posebnu političku i sigurnosnu težinu. Dužnosnici vjeruju da su bespilotne letjelice lansirane iz Libanona, odnosno da je britansku bazu napala militantna šijitska skupina Hezbolah, koju podržava Iran.

Za razliku od zemalja regije koje su već godinama dio nestabilnog sigurnosnog okruženja, Cipar je članica Europske unije, kojoj trenutačno i predsjeda. Time je sukob prvi put fizički dosegnuo europski prostor, što ga čini drukčijim od ostalih napada u regiji.

"Iran želi uvući Europu u rat"

Izraelski veleposlanik u Njemačkoj Ron Prosor optužio je Iran da želi Europu uvući u rat na Bliskom istoku. "Cipar je dio Europe i stoga postoji odgovornost obraniti Cipar", rekao je Prosor.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je za BBC News da Europa "apsolutno podržava" američke poteze u Iranu. Naglasio je da Iran predstavlja "prijetnju" Europi, Izraelu i široj regiji te dodao da Europa "zaista pojačava angažman" nakon operacija provedenih tijekom vikenda u Iranu.

Iran prijeti Europi

No ekonomski i politički učinci tek su jedan sloj krize. Puno ozbiljnije pitanje za europske vlade jest sigurnosna dimenzija sukoba i mogućnost da se destabilizacija Bliskog istoka prelije u europski sigurnosni prostor.

Iran je danas uputio oštro upozorenje europskim zemljama da se ne uključuju u rat, poručivši da će se svaki takav potez smatrati "činom rata". Ovo upozorenje dolazi nakon što je više zemalja najavilo moguće "obrambene akcije" kao odgovor na iranske raketne sposobnosti, piše Euronews.

Grčka, Njemačka i Francuska obećale su pomoć Cipru u jačanju obrane. Grčka i Francuska poslale su mornaričke fregate, a Atena je dodatno pridonijela i borbenim zrakoplovima F-16. Iranski veleposlanik u Španjolskoj Reza Zabib upozorio je da će njegova zemlja "napasti bilo koju američku bazu u Europi ako bude potrebno". Poručio je da je Iran "zemlja sposobna reagirati".

Iran nema doseg do zapada Europe, ali...

No Iran nema operativne interkontinentalne balističke projektile koji bi mu omogućili napad na zapadnu Europu. Njegov arsenal dometa seže do 2000 kilometara, koliko može dosegnuti Sajjil, iranska najdalekometnija balistička raketa u operativnoj uporabi. Kako navodi Međunarodni institut za strateške studije, britanski sigurnosni think tank specijaliziran za obranu, sličan maksimalni domet imaju i iranski napadački dronovi tipa Shahed.

Domet od 2000 kilometara dovoljan je za pogađanje ciljeva poput Atene ili Moskve, ali nije dovoljan da bi Iran mogao dosegnuti teritorij srednje i zapadne Europe.

...Europa i na druge načine može biti uvučena u rat

Postoje i drugi načini na koje bi Europa mogla biti uvučena u rat, ne samo kroz izravne napade na vlastiti teritorij. Associated Press već piše da američko-izraelski rat protiv Irana i uzvratni udari Teherana diljem Bliskog istoka brzo uvlače Europu u sukob.

To uključuje zaštitu vojnih baza i osoblja u regiji, organizaciju evakuacija europskih građana te jačanje sigurnosne suradnje unutar NATO-a. I bez formalne objave rata, takve aktivnosti znače da Europa sve više prelazi iz pozicije promatrača u poziciju aktera sigurnosne krize.

Treba naznačiti i mogućnost prijetnje novog migracijskog vala. Agencija EU za azil na Malti kaže da bi "čak i djelomična destabilizacija" mogla generirati izbjegličke pokrete neviđenih razmjera, donosi EU Observer.

"Raseljavanje samo 10 posto iranskog stanovništva bilo bi jednako veliko kao i najveći priljev izbjeglica posljednjih desetljeća", navodi se.

Iako Iran nema operativne projektile koji bi mogli dosegnuti zapadnu Europu, sigurnosne službe upozoravaju na rastuću opasnost od asimetričnog ratovanja kroz masovne hakerske udare na bankovni sustav i kritičnu infrastrukturu te aktivaciju terorističkih ćelija na tlu EU.

Analitičar Avdagić: Očito je da Iran želi proširiti rat

Vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića pitali smo može li se sukob preliti na europski teritorij.

"U ovom trenutku ne vidim realnu mogućnost da se sukob izravno prelije na europski teritorij. No očito je da Iran pokušava proširiti rat i stvoriti što širi regionalni kaos. Gađanje britanske baze na Cipru pokazuje spremnost na širenje meta, iako Ujedinjeno Kraljevstvo formalno ne sudjeluje u operacijama.

Ako bi se nastavili napadi na britanske ili druge europske vojne baze, kao i na brodove koji prolaze Hormuškim tjesnacem, osobito neselektivno, to bi moglo povećati pritisak na europske države da reagiraju", rekao nam je Avdagić.

"Takav razvoj događaja otvorio bi prostor za uključivanje pojedinih europskih zemalja, prije svega kroz pomorske operacije i zaštitu plovidbe. Ne očekujem jedinstven odgovor Europske unije, ali moguće je širenje kruga država koje bi se odlučile na konkretnije poteze", rekao je Avdagić.

"Europske države imaju razvijena partnerstva i sigurnosnu suradnju s brojnim arapskim i zaljevskim zemljama. Ako bi se nastavili napadi na države koje formalno nisu uključene u sukob, to bi moglo proizvesti spiralu uključivanja i dodatno proširiti rat", objasnio je.

Mogući teroristički napadi?

Ističe da bi situacija mogla dobiti drukčiju dimenziju u određenim okolnostima.

"Ako bi se, primjerice, u sukob aktivnije uključila Grčka, tada bismo mogli otvoriti pitanje iranskih kapaciteta dosega prema istočnom Mediteranu. No zasad su to prilično nategnute pretpostavke. Jedno je ono što Iran trenutačno radi u regionalnom okviru, a drugo bi bilo svjesno i izravno ciljanje država Europske unije", kaže.

Otvara se i pitanje mogućih terorističkih prijetnji izvan izravne ratne zone.

"Postoje i spekulacije o mogućim simetričnim napadima putem takozvanih 'spavača' ili proxy mreža u različitim državama. Za takav scenarij trenutačno nema konkretnih dokaza, niti je Iran javno pozvao na takve akcije, ali u krizama ovakve vrste teško je u potpunosti isključiti takve mogućnosti.

Istodobno, treba imati na umu da velik dio iranske dijaspore čine protivnici režima, što dodatno komplicira procjene. Iran je i kroz ranije terorističke akcije djelovao posredno, kroz saveznike i tzv. proxy aktere, što je već viđen obrazac ponašanja", objasnio je.

Efekt na Europu je već prisutan

Dok se raspravlja o mogućim sigurnosnim scenarijima, dio posljedica već je vidljiv. Napadi na Iran naglavačke su okrenuli naftno tržište.

U Hrvatskoj su već prisutni poremećaji na tržištu goriva i plina, a cijene su dosegnule najviše razine u posljednjih godinu do dvije. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana moglo bi dodatno potaknuti rast cijena nafte.

Glavni ekonomist Europske središnje banke Philip Lane rekao je za Financial Times da bi dugotrajni rat na Bliskom istoku mogao uzrokovati značajan porast inflacije u eurozoni i smanjiti gospodarski rast.

Tu su i političke podjele unutar Europske unije. Dok neke članice, poput Njemačke i Francuske, ističu zabrinutost zbog eskalacije i pozivaju na dijalog i suzdržanost, Pedro Sánchez i njegova vlada u Španjolskoj jasno su osudili američko-izraelske napade na Iran, nazivajući ih opasnima i nepotrebnima.