TIM FBI-A redigirao je ime američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i imena drugih istaknutih javnih osoba, iz dokumenata u slučaju pedofila Jeffreyja Epsteina, objavio je Bloomberg pozivajući se na troje neimenovanih izvora.

Taj tim je redigirao imena prije nego što su američko Ministarstvo pravosuđa i FBI prošlog mjeseca zaključili da daljnje objavljivanje dokumenata "ne bi bilo prikladno ili opravdano".

Američka vlada tvrdi da je Trump bio privatni građanin kada se provodila Epsteinova istraga i stoga ima pravo na zaštitu privatnosti.

Objava dokumenata pretvorila se u debakl

Prošle godine, dok je još bio u predizbornoj kampanji, Donald Trump je obećao deklasificirati materijale koji se odnose na slučaj pedofila Jeffreyja Epsteina. Prije nego što je Trump nominirao Pam Bondi za glavnu državnu odvjetnicu, ona je inzistirala da javnost ima pravo znati više detalja o slučaju.

"Ako se ljudi u tom izvješću još uvijek bore da njihova imena ostanu privatna, nemaju nikakvu pravnu osnovu za to, osim ako nisu dijete, žrtva ili suradnik u istrazi", rekla je na Fox Newsu prošle godine. U siječnju je Kash Patel, direktor FBI-a, rekao Senatu tijekom saslušanja za potvrdu da će osigurati da "američka javnost zna punu težinu onoga što se dogodilo".

Zatim je 27. veljače, tijekom vrlo medijski popraćenog događaja u Bijeloj kući, Bondi predstavila ono što je Ministarstvo pravosuđa nazvalo "prvom fazom" objave Epsteinovih dokumenata. Događaju su prisustvovali krajnje desni influenceri.

Dobili su registratore s oznakama "Epsteinovi dokumenti" i "Najtransparentnija administracija u povijesti" koji su sadržavali oko 200 stranica dokumenata koje je Bondi opisala kao deklasificirane. Također je sugerirala da će dokumenti sadržavati prethodno neobjavljene detalje o Epsteinu.

Cijela predstava ubrzo se pretvorila u promašaj. Ispostavilo se da su dokumenti koje je nazvala deklasificiranima, koji su uključivali stranice iz Epsteinovog zloglasnog "crnog rokovnika", već bili objavljeni, najnovije tijekom kaznenog suđenja Ghislaine Maxwell četiri godine ranije. (Crni rokovnik otkrio je Trumpovo ime i imena njegove supruge Melanije i drugih članova obitelji.)

Potiho umirovljen agent koji se suprotstavio

Trumpovi sljedbenici bili su bijesni. Bondi je također bila ljuta. Poslala je pismo direktoru FBI-a Patelu tražeći da sazna zašto ured nije dostavio tisuće stranica dokumenata vezanih uz Epsteinovu istragu i optužnicu koje je zatražila. Željela je odgovore od Patela i odgovornost.

Ono što se dogodilo sljedeće započelo je novu fazu u Epsteinovoj sagi. Patel je uputio posebne agente FBI-a iz ureda u New Yorku i Washingtonu da se pridruže zaposlenicima FBI-a zaduženima za Zakon o pravu na pristup informacijama (FOIA).

Dobili su upute da pretraže i pregledaju svaki pojedini dokument vezan uz Epsteina i utvrde što se može objaviti. To je uključivalo gomilu materijala koji je FBI prikupio tijekom gotovo dva desetljeća, uključujući svjedočenja velike porote, dosjee tužitelja, kao i desetke tisuća stranica istražnih spisa o Epsteinu.

Bio je to herkulovski zadatak koji je uključivao do 1000 agenata FBI-a i drugog osoblja koji su radili cijelu noć pregledavajući više od 100.000 dokumenata, prema srpanjskom pismu senatora Dicka Durbina upućenom Bondi.

Visoki dužnosnici u Odjelu FBI-a za evidenciju, koji se bavi obradom FOIA zahtjeva, suprotstavili su se direktivama. Michael Seidel, koji je radio u FBI-u oko 14 godina, bio je vrlo glasan, rekla su tri izvora upoznata s predmetom za Bloomberg. Patel ga je okrivio za propust da se svi Epsteinovi dokumenti pošalju Bondi.

Zatim je, prije par mjeseci, Seidelu rečeno da može ili otići u mirovinu ili biti otpušten, prema izjavama ljudi. Odabrao je prvo i tiho napustio FBI. Detalji vezani uz Seidelov odlazak prethodno nisu bili objavljeni.

Uoči objave zatamnjeno Trumpovo ime

Zaposlenici FBI-a pregledali su evidenciju koristeći Zakon o pravu na pristup informacijama kao vodič za odlučivanje koje informacije treba zadržati. To samo po sebi nije neuobičajeno. U zakonu je ustanovljeno devet izuzeća kao način uravnoteženja prava javnosti na informacije s potrebom vlade da zaštiti osjetljive interese, kao što su nacionalna sigurnost, tekući pravni postupci ili privatnost.

Tijekom pregleda Epsteinovih dokumenata, osoblje FBI-a identificiralo je brojne reference na Trumpa u dokumentima, rekli su izvori. Desetci drugih javnih osoba visokog profila također su se pojavili. (Pojavljivanje Trumpovog imena ili drugih u Epsteinovim dokumentima nije dokaz zločina ili čak sugestija prijestupa.)

U pripremi za potencijalno javno objavljivanje, dokumenti su tada otišli službenicima zaduženima za FOIA-u koji su primijenili redigiranja u skladu s devet izuzeća. Izvori upoznati s predmetom rekli su da je Trumpovo ime, zajedno s drugim pojedincima visokog profila, zatamnjeno jer je bio privatni građanin kada je pokrenuta savezna istraga Epsteina 2006. godine.

Konkretno, pregledavatelji su primijenili dva izuzeća FOIA-e kako bi opravdali svoja redigiranja. Prvi, Izuzeće 6, štiti pojedince od "jasno neopravdanog zadiranja u osobnu privatnost". Vrhovni sud je rekao da izuzeće štiti "pojedince od ozljede i neugodnosti" koje bi nastale objavom osobnih informacija u posjedu vlade.

Drugi, Izuzeće 7(C), štiti osobne informacije sadržane u evidencijama provođenja zakona, čije objavljivanje "bi se razumno moglo očekivati da predstavlja neopravdano zadiranje u osobnu privatnost".

Glasnogovornik Bijele kuće nije odgovorio na pitanja o redigiranju Trumpovog imena, već je uputio pitanja FBI-u. FBI je odbio komentirati. Ministarstvo pravosuđa nije odgovorilo na zahtjeve za komentar.

Neispunjena obećanja o transparentnosti

Prije zadržavanja evidencije prema Izuzeću 6, vladine agencije trebaju provesti test uravnoteženja kako bi utvrdile bi li njihovo objavljivanje značajno pridonijelo razumijevanju javnosti o operacijama ili aktivnostima vlade.

Također, sudska praksa FOIA-e ustanovila je da imena privatnih pojedinaca sadržana u evidencijama provođenja zakona neće biti objavljena osim ako ne moraju biti kako bi se potvrdilo nedolično ponašanje vlade.

To je također razlog zašto će Trumpovo ime u Epsteinovim dokumentima vjerojatno ostati pod velom tajne. Otkrivanje Trumpovog imena, rekli su izvori, ne bi ni rasvijetlilo kako je FBI proveo svoju istragu o Epsteinu, ni da se FBI bavio ilegalnom aktivnošću.

Nakon što je FBI redigirao Epsteinove dokumente, poslani su Bondi. (Medijski izvještaji navode da je Bondi informirala Trumpa u Bijeloj kući u svibnju i rekla mu da je imenovan u dokumentima.)

Zatim su 8. srpnja Ministarstvo pravosuđa i FBI objavili nepotpisanu zajedničku izjavu u kojoj se navodi da je FBI prikupio više od 300 gigabajta podataka i fizičkih dokaza vezanih uz Epsteinovu istragu. Međutim, obećanja o transparentnosti koja su ranije dali Bondi i Patel nisu se ostvarila.

"Iako smo nastojali pružiti javnosti maksimalne informacije o Epsteinu, odluka je Ministarstva pravosuđa i Federalnog istražnog ureda da daljnje objavljivanje ne bi bilo prikladno ili opravdano," stoji u izjavi.

Trump bi sam mogao pristati na objavu svog imena

Izjava je izazvala vatru na društvenim mrežama. Trumpove najodanije pristaše bile su bijesne na Bondi i predsjednika. Tvrdili su da je to zataškavanje. Voditelj podcasta Joe Rogan nedavno je optužio administraciju da pokušava obmanjivati svoje pristaše oko Epsteina.

Trump je, u međuvremenu, pokušao obuzdati posljedice. Obrušio se na svoju bazu u nizu objava na svojoj platformi Truth Social i okrivio demokrate za "lažni" Epsteinov skandal.

Naravno, Trump bi mogao pristati da se njegovo ime objavi ili potpisati odricanje od privatnosti. Ili, kada on - i svi ostali imenovani u dokumentima - na kraju umru, većina njihovih prava na privatnost će nestati.