PRIVATNI zrakoplovi, koji onečišćuju okoliš i do 14 puta više od komercijalnih, postali su glavno sredstvo za bijeg superbogatih od eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Nakon što su napadi ciljali luksuzne hotele i Međunarodnu zračnu luku u Dubaiju, ključno zrakoplovno čvorište Ujedinjenih Arapskih Emirata, tvrtke za privatne letove preplavljene su potražnjom unatoč vrtoglavim cijenama. Dok su svi komercijalni letovi tijekom vikenda bili prizemljeni, a usluge tek ograničeno obnovljene, oni s dovoljno dubokim džepom nisu morali čekati, piše Euronews Green.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Zbog obustave letova, tisuće ljudi ostale su zarobljene u Dubaiju. Mnogi su u strahu za vlastitu sigurnost pokušali pobjeći četverosatnom vožnjom do Muscata u Omanu, a neki su se upustili i u deset sati dug put do Rijada, glavnog grada Saudijske Arabije.

No, većina komercijalnih letova iz Muscata za Europu bila je popunjena do kraja tjedna, ostavljajući putnicima samo dvije mogućnosti: ostati i nadati se najboljem ili unajmiti privatni zrakoplov. Zbog goleme potražnje, cijene čarter letova skočile su u nebo, pa su superbogati plaćali i do 200.000 eura za bijeg iz grada i okolnih regija.

Među onima koji su napustili regiju su nogometna zvijezda Cristiano Ronaldo, čiji je privatni zrakoplov u ponedjeljak navečer poletio iz Saudijske Arabije, te talijanski ministar obrane Guido Crosetto, koji se s obitelji vratio kući vojnim zrakoplovom.

Let iznad kaosa

Tyrone Scott iz britanske humanitarne organizacije War on Want, koja se bori protiv siromaštva, izjavio je za Euronews Green da masovno korištenje privatnih zrakoplova razotkriva "očitu globalnu nejednakost".

"Kada nastupi kriza, najbogatiji na svijetu mogu doslovno preletjeti kaos, dok milijuni drugih ostaju zarobljeni u zonama sukoba ili se suočavaju sa zatvorenim i strogo čuvanim granicama", rekao je.

Dubai je dugo bio igralište za bogate, privlačeći ih svojim sjajem, glamurom i nepostojanjem poreza na dohodak. Međutim, ta privlačnost, dodatno pojačana putem influencera na društvenim mrežama, izgrađena je na leđima migrantskih radnika koji se, prema tvrdnjama organizacija za ljudska prava, suočavaju sa sustavnim izrabljivanjem.

Neprofitna organizacija FairSquare otkrila je 2023. godine da su migrantski radnici na gradilištu konferencije COP28 u Dubaiju bili prisiljeni raditi na otvorenom po ekstremnim vrućinama, što je "predstavljalo ozbiljnu prijetnju njihovu zdravlju i moglo biti smrtonosno". Istraga iz 2024. također je upozorila da su niskoplaćeni migrantski radnici u UAE-u bili nerazmjerno pogođeni dugotrajnom epidemijom denga groznice nakon razornih proljetnih poplava. Za te radnike, koji su okosnica impresivne vizure Dubaija, bijeg od sukoba nije opcija.

Nejednakost u srži krize

"Nejednakost koja je u srži ove priče ujedno je i korijen klimatske krize", kaže Hannah Lawrence, glasnogovornica organizacije Stay Grounded.

"Dok superbogati mogu platiti desetke tisuća eura za bijeg privatnim zrakoplovima, oni koji su najteže pogođeni ratom i klimatskom krizom za to nemaju mogućnosti."

Lawrence ističe da sigurnost ne bi smjela ovisiti o tome može li si netko priuštiti privatni let. "Svatko zaslužuje sigurnost i budućnost u kojoj može napredovati", dodaje. "Moramo stati na kraj rastućoj nejednakosti koju predstavljaju privatni zrakoplovi, luksuzni turizam i povlastice ultrabogatih."

Ekološki otisak luksuza

Privatni zrakoplovi poznati su i po svom razornom utjecaju na okoliš te značajno doprinose klimatskim promjenama. Analiza organizacije Transport & Environment otkrila je da su privatni letovi po putniku od pet do 14 puta veći zagađivači od komercijalnih zrakoplova i čak 50 puta veći od vlakova. Unatoč tome, emisije iz privatnih zrakoplova porasle su za 46 posto između 2019. i 2023. godine.

"U vrijeme eskalirajuće klimatske krize i globalne nestabilnosti, neodrživo je da ova razina ugljično intenzivnog luksuza ostaje uglavnom neoporezovana i neregulirana", kaže Scott. "Vlade bi trebale ozbiljno razmotriti mjere poput snažnih poreza na bogatstvo i nameta na korištenje privatnih zrakoplova kako bi obuzdale prekomjerne emisije i osigurale da najbogatiji daju svoj pravedan doprinos rješavanju kriza koje njihovi stilovi života pomažu poticati."

Porezom protiv klimatskih promjena?

Posljednjih godina sve su glasniji pozivi na agresivnije oporezivanje ugljično intenzivnih luksuznih dobara i profita od fosilnih goriva, dok superbogati nastavljaju pokazivati ono što Oxfam opisuje kao "krajnju ugljičnu bahatost".

Izvješće te nevladine organizacije objavljeno u siječnju otkrilo je da je najbogatijih jedan posto iscrpilo svoj godišnji ugljični proračun u samo prvih 10 dana 2026. godine. To je točka u kojoj emisije CO2 premašuju granice potrebne za održavanje globalnog zagrijavanja unutar 1.5°C, kako je utvrđeno Pariškim sporazumom. Analiza je također pokazala da je najbogatijih 0.01 posto svoj ugljični limit premašilo već 3. siječnja. Stručnjaci tvrde da superbogati moraju smanjiti svoje emisije za 97 posto do 2030. kako bi se ispunili klimatski ciljevi.

Oxfam sada poziva vlade da uvedu "porez na profite zagađivača". Navode da bi primjena takve politike na 585 naftnih, plinskih i ugljenih kompanija mogla u prvoj godini donijeti više od 340 milijardi eura. Također potiču zabranu ili kazneni porez na luksuzne proizvode poput superjahti i privatnih zrakoplova.

Siromašni snose najveći teret

Znanstvenici opetovano upozoravaju da će siromašnije nacije biti najteže pogođene klimatskim promjenama, iako najmanje doprinose porastu globalne temperature. Izvješće organizacije World Weather Attribution iz 2025. analiziralo je 22 klimatski uvjetovane katastrofe i utvrdilo da žene diljem svijeta snose "nerazmjeran teret".

No, nejednakost seže i dublje, pa se može uočiti i u samim znanstvenim dokazima. Mnoge studije te organizacije bile su usmjerene na ekstremne oborine na Globalnom Jugu - zajedničkom nazivu za zemlje u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Oceaniji koje se često nazivaju zemljama u razvoju. Znanstvenici su u tim područjima opetovano nailazili na nedostatak podataka, tvrdeći da ih oslanjanje na klimatske modele razvijene prvenstveno za Globalni Sjever sprječava u donošenju pouzdanih zaključaka.

"Ovaj neravnomjeran temelj u klimatskoj znanosti odražava šire nepravde klimatske krize", zaključuje se u izvješću.