HRVATSKA zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan inicirala je saslušanje na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o visokim cijenama diljem Europske unije, s posebnim naglaskom na rekordne cijene hrane u istočnoj Europi, priopćio je ured zastupnice.

Borzan: Rast cijena hrane u istočnoj Europi je puno veći nego na zapadu

"Prema posljednjem Eurobarometru, većina građana EU-a smatra da su inflacija i siromaštvo najveći problemi. To je posebno izraženo u zemljama istočne Europe, gdje je rast cijena hrane najveći. Za današnju cijenu 10 jaja u Poljskoj prije četiri godine mogli ste kupiti 18.

U Slovačkoj čak 24. Cijena kruha u Mađarskoj porasla je za 170 posto, u Bugarskoj za 122 posto, a u Hrvatskoj za 65 posto u posljednje četiri godine. U baltičkim zemljama cijene mesa porasle su i do 50 posto. Istovremeno, u zapadnim državama rast cijena uglavnom je ispod 20 posto", istaknula je Biljana Borzan.

Na saslušanju održanom u utorak u Europskom parlamentu u Bruxellesu sudjelovali su, među ostalim, predstavnici Komisije, Europske središnje banke i UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu.

Stručnjaci iz Europske središnje banke i Europske komisije upozorili su da, unatoč padu inflacije, cijene hrane i dalje ostaju visoke. Prema istraživanju koje je provela Borzan, čak 56,4 posto građana Hrvatske zbog inflacije kupuje manje hrane, a velik broj njih poseže za hranom lošije kvalitete.

Borzan nabrojala multinacionalne kompanije koje "deru kožu građanima"

"Moramo jasno identificirati i sankcionirati one koji iz pohlepe 'deru kožu s leđa' građana. Tijekom saslušanja mnogi su upozorili na velike prehrambene multinacionalne kompanije, od kojih svega 11 kontrolira većinu tržišta. Riječ je o kompanijama poput Nestléa, Unilevera, P&G-a, PepsiCo ili Marsa, koje pokrivaju stotine poznatih brendova, a da toga nismo ni svjesni.

One ne određuju samo cijene, već i količine i kvalitetu proizvoda dostupnih u pojedinim državama, svjesno izazivajući rast cijena. Tako, primjerice, boca Coca-Cole u Njemačkoj stoji 1,89 eura, dok u Luksemburgu – zbog teritorijalnih ograničenja – ista ta boca košta 2,89 eura. U istočnoj Europi, unatoč znatno nižem životnom standardu, cijene su iste ili više nego na zapadu", upozorila je Borzan.

Novi europski zakon koji bi trebao smanjiti teritorijalna ograničenja na tržištu očekuje se tek sljedeće godine. Procjenjuje se kako takva ograničenja potrošače u EU-u godišnje koštaju oko 19 milijardi eura.

Teritorijalnim ograničenjima multinacionalne kompanije uvjetuju distributere da robu nabavljaju isključivo na jednom području i od proizvođača koje one odrede, čime se distributere lišava mogućnosti izbora i nabave po povoljnijoj cijeni. Višu cijenu u konačnici plaćaju potrošači, odnosno građani EU-a.