Božo Kovačević: Očito se Iran dobro pripremao
VANJSKOPOLITIČKI analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević gostovao je sinoć u RTL Direktu. Komentirao je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o odgađanju svih napada na iransku energetsku infrastrukturu.
Je li Vas iznenadio ovaj preokret Trumpa?
S jedne strane jest, s druge nije, jer predsjednik Trump očito funkcionira tako da gotovo namjerno bude nepredvidljiv. Ali oni koji pomnije prate odnose predsjednika Trumpa i njujorške burze mogu primijetiti da on gotovo po uvjetovanom refleksu reagira.
Dakle, nakon nekog njegovog poteza ili izjave poremete se burzovni indeksi i nakon toga on munjevito reagira. Moglo bi se reći da vrhunska svjetska politika danas funkcionira na razini uvjetovanih refleksa, bez dubljeg promišljanja određenih reakcija na takve akcije.
Pa tako je predsjednik Trump reagirao uvjetovanim refleksom kad mu je Bibi Netanyahu rekao: "Ajatolah je tamo, idemo ga ubiti." Pokrenuo je cijelu američku vojnu mašineriju, a da ona za to nije bila pripremljena. Jedan od rezultata je ubojstvo 150 djevojčica.
Isto tako, pokrenuo je napad na temelju uvjetovanog refleksa nakon izjave Benjamina Netanyahua, a da nije razmislio o mogućim posljedicama zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Sinoć je promijenio odluku, možda i namjerno jer je očekivao rast cijena nafte, no kad su stigle ozbiljne reakcije o ozbiljnim poremećajima i na američkom tržištu, povukao se.
Sjećam se da je par puta, kad su ga pitali prati li dionice, rekao: "Ne, ne, ne, ja ne pratim burzu." Zanima me, sad je najavio ultimatum od pet dana. Što će se događati idućih pet dana?
Predsjednik Trump će smišljati kako proglasiti pobjedu, neovisno o tome što će se dogoditi. Teško je predvidjeti sve moguće scenarije. Stavite se u ulogu Iranaca: u razdoblju kraćem od godinu dana, dva puta, usred pregovora koje je Amerika inicirala, Amerika je napala Iran.
Tko će sada s iranske strane pristati pregovarati s Amerikancima? Na temelju tog iskustva mogu samo zaključiti da će on još intenzivirati napade protiv Irana.
S kime on sad uopće pregovara?
To krije i obrazlaže da ne želi da ta osoba bude ubijena. S druge strane, one koji ne žele pregovarati ubit će Mossad. Trump i Netanyahu stvorili su atmosferu u vrhovima svjetske politike u kojoj je najvažnije raspolagati tolikom količinom moći da možeš ubiti koga hoćeš, kad hoćeš, gdje hoćeš, i to uz izjave da to "rado činiš".
Takva politika, kako smo vidjeli u Iranu, inicijalno daje neke rezultate. Ali ako se cijela politika svede samo na nasilje, uvijek će se u Americi, u Izraelu, u svijetu, stvoriti kritična masa koja će se tome suprotstaviti.
Smisao postojanja države, a i međunarodnih organizacija, jest smanjiti utjecaj samovolje, osigurati da nasilje ne bude jedini način uspostave odnosa među ljudima i da zakon bude ograničenje za sve nasilnike. Trump sve te paradigme ruši.
Ako već tri tjedna govorimo da Netanyahu utječe na njega, je li moguće da su na njegovu novu odluku utjecali neki drugi čimbenici, primjerice Saudijci?
Moguće. Vjerojatno sve zemlje u Zaljevu, jer su one suočene s iranskom prijetnjom da će, u slučaju napada na iransku civilnu energetsku infrastrukturu, Iran napasti infrastrukturu zaljevskih zemalja, i to ne samo energetsku nego i postrojenja za desalinizaciju vode. To je ratni zločin, na što Trump uopće nije reagirao kad su ga upozorili, ali zaljevske zemlje jesu.
Ako Amerika ponovno napadne iransku infrastrukturu, a Izrael je već napao najveće iransko plinsko polje, to bi za te države značilo propast. Sigurno su i Trumpovi saveznici upozorili na to, ali mislim da je ključan bio uvjetovani refleks na zbivanja na burzi.
Zanimljivo je i kako je Iran u prvih desetak dana slao dronove, a sada, kao iz garaže, vadi sve jače i jače oružje. Pokazali su i balističku raketu dometa većeg od 4000 kilometara, za koju nitko nije znao da postoji.
Očito se Iran dobro pripremao. I očito, unatoč tome što iranska protuzračna obrana gotovo da ne postoji i što najubojitije oružje koje Izrael i Amerika imaju uspješno djeluje u Iranu i razara sve što tamo postoji, nisu znali za tu raketu.
Već nakon prva dva dana rata predsjednik Trump izjavio je da su ključni iranski kapaciteti uništeni, da su uništene lansirne rampe, dio streljiva i proizvodni kapaciteti. To bi značilo da Iran nema više čime napadati, a znamo da se nije imao čime ni braniti.
Ali ponašanje Irana demantira te izjave. Pretpostavljam da je i predsjednik Trump iznenađen time, što se vidjelo kad je saveznike, koje je prethodno ismijavao i odbacivao svaku pomisao o konzultacijama s njima vezano uz invaziju, naposljetku ipak bio prisiljen pozvati u pomoć.
To govori do čega dovodi politika zasnovana samo na uvjetovanim refleksima, do besmislica.
Što se tiče samih današnjih događaja, onaj prvi rat prošle godine trajao je 12 dana, a sada smo u 24. danu ovog rata, dakle dvostruko dulje. Je li moguće da je ovo početak kraja i da ćemo ovaj rat zvati 24-dnevnim ratom?
Nadajmo se da će predsjednik Trump i dalje reagirati na podražaje s burzi, što bi značilo da će u sljedećih pet dana pronaći način da američkoj javnosti pokaže kako je pobijedio, neovisno o tome što će novoizabrani ajatolah vjerojatno i dalje upravljati Iranom i što Amerikanci i Izraelci u Iranu nisu uništili sve što su htjeli te nisu uspjeli promijeniti režim.
Pretpostavljam da predsjednik Trump ipak ne može dopustiti kopnenu intervenciju koja bi podrazumijevala znatno veće gubitke u ljudstvu nego do sada, a i dosadašnji su već izazvali uznemirenost u američkoj javnosti.