"RAZGOVORI o revitalizaciji Imunološkog zavoda su u kasnoj fazi i ta bi ustanova ponovno mogla postati velik igrač u proizvodnji cjepiva", rekao je u srijedu ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.

On je sudjelovao na konferenciji EU strategija cijepljenja, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, na kojoj se govorilo i o jačanju europskih kapaciteta za proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa koji su se pokazali nedostatnima.

Ravnatelj HZJZ-a je rekao da je Imunološki zavod "u drugoj polovici 20. stoljeća bio jedan od velikih igrača na području proizvođača i izvoznika bakterijskih cjepiva" koji je iz raznih razloga, "poput globalizacije proizvodnje i nespretnosti u privatizaciji", došao na "niske grane".

Capak: Razgovori o revitalizaciji otišli prilično daleko

Dodao je kako je revitalizacija Zavoda u idućim godinama u planovima vlade i Ministarstva zdravstva, "što nije jednostavan proces". 

"Koliko je meni poznato, ti razgovori oko revitalizacije su već prilično daleko došli, imaju čak i zemljište Brezju u blizini Samobora i završene planove za izgradnju novog pogona", kazao je Capak, dodavši da je dosadašnji pogon teško stradao u potresima. 

"Treba reći i da Imunološki zavod, iako je mnogo ljudi otišlo, još uvijek ima zaposlenike koji znaju nešto o proizvodnji cjepiva te posjeduje matične sojeve koji su vrlo vrijedni i koji bi mogli poslužiti za proizvodnju virusnih cjepiva kojih nedostaje na svjetskom tržištu", rekao je Capak i istaknuo da je lako izvediva i proizvodnja cjepiva protiv covida-19 po licenci farmaceutskih tvrtki. 

Na Capaka se nadovezao ravnatelj Glavne uprave EK za zdravlje i sigurnost hrane John F. Ryan, kazavši kako će EU u budućnosti jačati kapacitete za proizvodnju cjepiva, što će podržati i EK udruživanjem "raznih igrača i aktera u farmaceutskom sektoru".