CIJENE nafte skočile su na međunarodnim tržištima nakon što je Saudijska Arabija objavila da su dva njena tankera napadnuta u blizine obale Ujedinjenih Arapskih Emirata. Saudijska Arabija je sabotažu tankera opisala kao pokušaj potkopavanja sigurnosti globalne opskrbe naftom.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) priopćili su pak da su čak četiri komercijalna broda napadnuta, odnosno pogođena "operacijama sabotaže", pored obale emirata Fudžairah, u luci u emiratu Fudžairah koja se nalazi u blizini Hormuškog tjesnaca. Hormuški tjesnac je pak jedan od najvažnijih morskih prolaza za pomorsku trgovinu.

Znakovito je da su saudijski tankeri trebali prevesti naftu američkim kupcima, kako izvještava saudijska novinska agencija SPA.

>> U Emiratima napadnuta dva tankera, dostavljali su naftu Amerikancima

U napadu nije bilo ranjenih ni mrtvih, dodali su iz ministarstva vanjskih poslova UAE-a. Osim dvaju već spomenutih saudijskih brodova, napadnuti su i jedan emiratski i jedan norveški brod, potvrdio je emiratski dužnosnik.

Cijena nafte skočila nakon sabotaže na tankerima

Čak petina globalne opskrbe naftom odvija se upravo kroz ovaj tjesnac, budući da se kroz njega ulazi u Perzijski zaljev, koji okružuju veliki naftni izvoznici Iran, Irak, Kuvajt, Katar, UAE i Saudijska Arabija. A Saudijska Arabija i UAE su najveći i treći najveći proizvođači nafte u međunarodnoj Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Iran je nedavno još jednom zaprijetio da blokiranjem Hormuškog tjesnaca čiji plovni put je na najužoj točki širok samo oko tri kilometra. A ako bi tjesnac zaista bio blokiran za prolaz tankerima, svjetska opskrba naftom smanjila bi se za 20%, a svjetski izvoz nafte za čak 30%, piše Washington Post.

Stoga rast cijena nafte nije posebno iznenađujuć. Kako javlja Reuters, Brent naftni futures porastao je na 71.77 $, za 1.15 $, a američki WTI naftni futures porastao je za 83 centa, na 62.49 $.

Iako se o incidentu oglasilo i iransko ministarstvo vanjskih poslova, nazivajući ga "zabrinjavajućim i strašnim", i pozvalo na provođenje istrage, mnogi će zasigurno posumnjati da upravo Iran stoji iza napada, odnosno sabotaže.

Stoji li Iran iza saboterskog napada?

No čini se da Iran već pokušava predstaviti incident kao tzv. "false flag" (napad pod lažnom zastavom). Glasnogovornik iranskog ministarstva upozorio je na "zavjere od strane zlonamjernih kako bi se omela regionalna sigurnost" i pozvao "na budnost regionalne države suočene sa stranim avanturizmom stranih elemenata".

Prilično je jasno da Iranci ovdje aludiraju na SAD, koji je iranski veleposlanik u UN-u već ranije optužio za "lažne obavještajne podatke" poput onih koji su korišteni kao opravdanje za američku invaziju na Irak.

"Lažni obavještajni podaci" se, u ovom slučaju, odnose na upozorenje iz Pentagona kako Iran priprema napade, izravno ili preko svojih posrednika u regiji, na vojne i civilne, odnosno komercijalne mete SAD-a i njihovih saveznika. Pentagon je, navodno upravo zbog ove iranske prijetnje, žurno poslao svoj nosač aviona s borbenom grupom u Perzijski zaljev.

"Izvještaji o eksplozijama u Fudžairahu u nedjelju vjerojatno će biti dodatni poticaj za potencijalni rast premija na rizik u regiji, s početnim izvještajima koji sugeriraju da su upravo naftni tankeri bili ciljani u očitoj sabotaži", priopćila je konzultantska tvrtka iz Beča JBC, kako prenosi Reuters.

Mnogo nepoznanica oko opskrbe naftom sljedećih mjeseci

Posebno je neobično da je lokalna vlada emirata Fudžairah prvotno, kako prenosi Reuters, demantirala medijske izvještaje o eksploziji u svojoj luci, prije nego je vlada UAE-a potvrdila da je došlo do sabotaže koju je nazvala "opasnim razvojem" događaja. A o incidentu su prvi izvijestili upravo iranski Press TV i libanonski medij povezan s Hezbolahom, Al-Majadin.

No osim incidenta u blizini Perzijskog zaljeva, rast cijena nafte potaknut je i novim američkim sankcijama protiv Irana i pritiskom na saveznike da se pridruže de facto embargu na izvoz nafte iz Irana. Još uvijek nije jasno kako će Kina, EU i drugi uvoznici nafte odgovoriti na američki zahtjev. Pritisku na cijene nafte zasigurno doprinose i nove američke sankcije Venezueli, još jednoj zemlji s čijim je režimom drastično zaoštrila odnose posljednjih mjeseci.

Ipak, cijene nafte prema Brent futuresima još su daleko od ovogodišnjeg rekorda koji je iznosio 75,6 $, što sugerira da trgovci ipak ne strahuju od većih nestašica nafte na svjetskom tržištu.