PREMA podacima Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI) u 2023. godini su međunarodni vojni izdaci porasli za gotovo sedam posto, dosegnuvši novu rekordnu vrijednost. Posebno visoki porasti zabilježeni su u Europi, Aziji i Bliskom istoku.

S obzirom na međunarodne krize, nije začuđujuće što vodeće zemlje poput SAD-a, Kine i Rusije ponovno znatno povećavaju svoje vojne izdatke. S obzirom na svijet u modusu krize, također nije veliko iznenađenje što se prvi put od 2009. godine vojni izdaci u Africi, Bliskom i Srednjem istoku, Europi, Aziji, Oceaniji te u Sjevernoj i Južnoj Americi sveukupno povećavaju, piše Deutsche Welle.

Jedno od iznenađenja čak i za Stockholmski institut za istraživanje mira je najveći postotni porast za 2023. godinu u zemljama poput Demokratske Republike Kongo, gdje je došlo do povećanja od čak 105 posto. To je zemlja s dugotrajnim sukobom između vlade i neslužbenih naoružanih grupa.

Xiao Liang, član SIPRI-ovog tima za vojne troškove i proizvodnju naoružanja, rekao je za DW: "Ono što nas je iznenadilo je visok porast u ostatku svijeta, posebno u Latinskoj Americi i Africi." Na primjer, u Meksiku i Salvadoru vlade koriste vojsku za rješavanje unutrašnjih problema, kako bi se borile protiv organiziranog kriminala i banditskog nasilja, a slični zabrinjavajući trendovi prisutni su i u Ekvadoru i Brazilu.

"Sam porast nije previše iznenađujuć, ali njegovi razmjeri i opseg jesu. Što se tiče globalnog trenda, vjerojatno ćemo u narednim godinama vidjeti daljnji porast, ako se trenutni sukobi i napetosti nastave", kaže Xiao Liang.

Rusija prelazi na ratnu privredu

Nakon ruske invazije, Ukrajina ostaje glavni žarišni centar sukoba. Prema izračunima Xiao Lianga u 2023. godini, vojni izdaci Rusije kao postotak bruto domaćeg proizvoda dostigli su najvišu razinu od raspada Sovjetskog Saveza i iznose 5.9 posto. Istovremeno, ti su izdaci u Ukrajini dosegnuli čak 37 posto bruto domaćeg proizvoda. Prema riječima istraživača SIPRI-ja, rat stvara veći teret za Ukrajinu nego za Rusiju. Na temelju golih brojki, to je neravnopravan sukob, ali Ukrajina je to uspjela prebroditi zahvaljujući zapadnoj podršci.

"Samo tri države članice NATO-a nisu povećale svoje izdatke. Osim toga, jedanaest od 31 člana NATO-a je dostiglo ili čak premašilo cilj od dva posto bruto domaćeg proizvoda, što se nije dogodilo od kraja Hladnog rata. Čak i s pristupom Finske i Švedske NATO-u, očekujemo da će i druge zemlje postići svoje ciljeve, što će rezultirati daljnjim povećanjem ukupnih vojnih izdataka zemalja NATO-a."

Naoružavanje Kine izaziva reakcije Tajvana, Japana i Indije

Kada pogledate statistike SIPRI-ja, nije teško zaključiti koji konflikt već dugo tinja i koji je doveo do velikog porasta vojnih izdataka i u 2023. godini: sukob između Kine i Tajvana. Kina je u odnosu na prethodnu godinu povećala vojne izdatke za dodatnih šest posto, što iznosi 296 milijardi dolara i što je polovina ukupnih izdataka za vojsku u regiji Azije i Oceanije.

Kao odgovor na to, Japan i Tajvan su također povećali svoje izdatke, svaki za jedanaest posto, na 50.2 odnosno 16.6 milijardi dolara. Xiao Liang navodi da Kina većinu svog rastućeg vojnog proračuna koristi za povećanje borbenih sposobnosti Narodnooslobodilačke vojske.

"Kina vrlo postojano povećava svoje izdatke već 29 godina zaredom, što je najduži niz jedne pojedinačne zemlje. Većinom u korak s rastom privrede, neovisno o varijacijama u geopolitičkim napetostima ili globalnim krizama poput rata u Ukrajini ili COVID-a. Vojna modernizacija Kine pak potiče i zemlje poput Japana, Tajvana ili čak Indije da povećaju svoje izdatke", kaže Xiao Liang.

"Vojna sigurnost ponovo ima prioritet"

Još nekoliko značajnih promjena iz SIPRI-izvještaja: u Južnom Sudanu, koji je zahvaćen unutrašnjim nasiljem i proširenjem građanskog rata, vojni su izdaci u 2023. godini porasli za 78 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na rusku prijetnju je Poljska zabilježila najveći porast vojnih izdataka u jednoj europskoj zemlji, od 75 posto u odnosu na prethodnu godinu, dostižući 31.6 milijardi dolara. Iran se sada nalazi na četvrtom mjestu po vojnim izdacima na Bliskom istoku i Srednjoj Aziji, s 10.3 milijarde dolara.

Niklas Schörnig, politolog s Leibniz-Instituta za istraživanje mira i sukoba u Frankfurtu, izjavio je za DW: "Živimo u vremenu kada je vojna sigurnost ponovo prioritet, kada se sigurnost ponovo razmatra kroz vojni aspekt. Stoga su ovi brojevi jednostavno odraz te misaone sheme."

Osim toga, uzimajući u obzir situaciju u Ukrajini i nedavne iranske napade na Izrael, ističe se da je obrana mnogo skuplja od napada. "S trenutnim dronovima, koje Iran, na primjer, isporučuje Rusiji, a koje je Iran sada i  koristio, troškovi za obranu su izuzetno visoki."

Doba nekontroliranog naoružavanja

Schörnig, koji je također napisao knjigu o dinamici i kontroli naoružavanja, smatra da je vojno razoružavanje daleka budućnost, posebno kada se u obzir uzmu određene prijetnje poput one u Ukrajini. On vidi svijet trenutno u novom dobu: dobu nekontroliranog naoružavanja, jer većina sporazuma o kontroli naoružanja više nije na snazi ili je suspendirana. To dalje dovodi do toga da se države širom svijeta sve više naoružavaju, stvarajući spiralu sve veće nestabilnosti.

Schörnig poziva na novi međunarodni cilj: "Da se države barem ponovno kontrolirano naoružavaju, da se dogovore: nećemo se ukupno naoružati iznad određene razine. Tako bi se usporila određena dinamika. Kontrola naoružanja može biti korak prema stabilizaciji, jer pomaže u nadzoru i ograničavanju naoružavanja, tako da se države ne naoružavaju bez ograničenja i prema vlastitim željama.

I na Bliskom istoku se pojačava naoružavanje

Vrlo je vjerojatno da će sljedeći izvještaj SIPRI-ja o vojnim izdacima za 2024. godinu ponovo zabilježiti porast. I to zbog toga što su rat u Gazi i napetosti na Bliskom istoku već 2023. godine u regiji uzrokovali najveći porast izdataka u posljednjih deset godina. Procijenjeni vojni izdaci na Bliskom istoku porasli su za devet posto, dostižući 200 milijardi dolara. Samo vojni izdaci Izraela, drugi po visini u regiji nakon Saudijske Arabije, porasli su za 24 posto, dostižući 27.5 milijardi dolara.

Politolog Niklas Schörnig stoga gleda pomalo pesimistično u budućnost: "Ako se opća politička situacija ne promijeni, ne vjerujem da će se trend k većem naoružavanju obrnuti. To bi bilo moguće samo ako bi došlo do mira u Ukrajini koji ne bi podijelio zemlju."

Što se tiče sukoba između Kine i Tajvana, on se ipak još uvijek nada da SAD i Kina mogu kontrolirati situaciju pregovorima, ali ipak: "Trenutna svjetska situacija, koju jasno odražavaju SIPRI-jeve brojke, vrlo je opasna."