SVJETSKI dan civilne zaštite obilježit će 1. ožujka i oko 50 tisuća njezinih pripadnika u Hrvatskoj, ali uz "nedostatak" dijela opreme za zbrinjavanje i spašavanje ljudi i imovine, te "starost i zapuštenost" one s kojom raspolažu.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda je 1990. odredila da se 1. ožujak obilježava kao Svjetski dan civilne zaštite, na dan kada je 1972. pri toj organizaciji počela s radom Međunarodna organizacija za civilnu zaštitu sa sjedištem u Ženevi. Hrvatska je počela obilježavati taj dan 1992.

Civilna zaštita (CZ) u Hrvatskoj je do početka 90-ih godina bila "glomazni aparat" koji je samo na području Zagreba i Zagrebačke županije brojio oko 80 tisuća ljudi. Tamo ih je danas oko 15 tisuća, a u cijeloj Hrvatskoj oko 50 tisuća.

Do 1994. CZ je bila ustrojena pri Ministarstvu obrane, a tada prelazi u nadležnost MUP-ovih odjela za zaštitu i spašavanje.

Načelnik takvog odjela pri PU zagrebačkoj Damir Pilčik smatra da je za CZ u Hrvatskoj od smanjenja broja obveznika "veći problem nedostatak određene opreme za zbrinjavanje i spašavanje ljudi i imovine, te starost i zapuštenost postojeće opreme".

"Problem je što se zalihe opreme, zbog nedostatka novca, nisu obnavljale i što nam nedostaju neki specijalni alati, primjerice za razvaljivanje i dizanje velikih tereta u slučaju jačih potresa", rekao je Pilčik za Hinu.

Kao primjer naveo je da CZ zagrebačkog područja u svojim skladištima ima stotinjak agregata za struju i šatore u koje se može zbrinuti do 15 tisuća ljudi, ali da je riječ o opremi nabavljenoj prije Domovinskoga rata.

Po njegovim riječima, dijelom nije nadomještena i oprema koja je "potrošena" tijekom Domovinskog rata kada je CZ logistički pomagala Hrvatsku vojsku, najčešće s vrećama za spavanje i pokrivačima.

Pilčik smatra da se prebacivanjem CZ u sustav MUP-a 1994. izgubila veza s jedinicama lokalne samouprave, zbog čega je došlo i do problema financiranja.

"Tek u posljednje vrijeme jedinice lokalne samouprave sve više sudjeluju u financiranju CZ." Pilčik je dodao da se redovni materijalni troškovi CZ podmiruju iz proračuna MUP-a u kojem, kako je rekao, nema dovoljno novca za nabavku nove opreme.

Pilčik smatra da bi jedinice CZ morale biti ustrojene "što bliže jedinicama lokalne samouprave" kako bi u slučaju nepogoda mogle što brže intervenirati. Također, trebalo bi osposobiti veći broj manjih operativnih postrojbi kao što je zagrebačka Gorska služba spašavanja. Tvrdi, naime, da je praksa u zapadnoeuropskim zemljama pokazala da su takve postrojbe najučinkovitije.

Po njegovim riječima, u Hrvatskoj su trenutno jedino profesionalne vatrogasne postrojbe spremne u svako doba dana intervenirati, dok se ostali dijelovi sustava zaštite i spašavanja, kao što je CZ, moraju mobilizirati.

Ove godine očekuje se donošenje Zakona o CZ i Zakona o zaštiti i spašavanju kojim bi se svi dijelovi sustava zaštite i spašavanja objedinili u posebnu Državnu upravu u sastavu koje bi bila CZ, vatrogasci, a iz MORH-a bi se priključio Centar za obavješćivanje. Pilčik očekuje da će ti zakoni osigurati bolju suradnju i koordinaciju svih djelova sustava zaštite i spašavanja.

Jedan od prijedloga je i da se zakonom omogući služenje civilnog vojnog roka u sastavu CZ-a. To bi, smatra Pilčik, smanjilo troškove jer bi se smanjio broj obveznika koji zbog vježbi i obuke odlaze sa svojih radnih mjesta.

Na Svjetski dan civilne zaštite Odjel za zaštitu i spašavanje pri zagrebačkoj policiji uručit će Zagrebačkoj županiji čamac i specijalnu pumpu za saniranje opasnih i otpadnih voda.

(Hina) xso yvl