Foto: Robert Anić/Pixsell, Hina

SREĆKO MARUŠIĆ je prije nekoliko dana imenovan ravnateljem Kliničke bolnice Dubrava. Zamjenik ravnatelja KB Dubrava je Darko Chudy. Pomoćnica ravnatelja KB Dubrava za ekonomsko financijske poslove je Edita Burčul. Novoizabrani predstojnik Klinike za unutarnje bolesti je Ivica Grgurević. Mladen Biruš postao je član Upravnog vijeća KBC-a Zagreb. Ivan Savić Upravnog vijeća KBC-a Sestre Milosrdnice.

Nakon što je teatralno napustio HDZ i osnovao vlastitu stranku koju je prozvao Hrvatska zora, aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić pod okrilje HDZ-a opet se vratio 2016. godine.

Svi su (bili) članovi Hrvatske zore

Srećko Marušić bio je član Hrvatske zore. Darko Chudy bio je dopredsjednik stranke Hrvatska zora. Edita Burčul članica. Ivica Grgurević također. Mladen Biruš bio je u predsjedništvu Hrvatske zore. Ivan Savić bio je kandidat Hrvatske zore u drugoj izbornoj jedinici.

Moguće je da se radi o slučajnosti, međutim...

Kujundžića već otprije bije glas da je sklon kadrovirati po privatnim linijama. Štoviše, u svibnju je protiv njega podnesena prijava Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa u kojoj mu se stavlja na teret da je "radi osobnih probitaka i partikularnih interesa stvorio mrežu s njim privatno i interesno povezanih osoba kako bi sebi osigurao trajni izvaninstitucionalni utjecaj na rad i poslovanje KB-a Dubrava te HZZO-a". To iskustvo koje još uvijek nije dobilo formalni epilog, očito mu nije predstavljalo nikakvu prepreku.

Konkretno, natječaj za poziciju predstojnika Klinike za unutarnje bolesti KB Dubrava (i na kojem je pobijedio spomenuti član Hrvatske zore, Grgurević) odvijao se neposredno nakon što je Kujundžić prijavljen Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa. A okolnosti u kojima je on proveden u najmanju su ruku zanimljive.

Primjerice, sastav povjerenstva koje je odlučivalo o novome predstojniku - činili su ga voditelj Zavoda za radiologiju (prof.dr.sc. Boris Brkljačić), čija supruga je imenovana u Upravno vijeće HZZO-a, voditeljica Zavoda za patologiju (doc.dr.sc. Gorana Aralica), čiji suprug ima tvrtku koja se bavi kliničkim istraživanjima za čije odobrenje ključnu ulogu ima upravo Ministarstvo zdravstva te prof.dr.sc. Rajko Kušec, hematolog koji se uglavnom bavi genetikom i kojem je, tvrde upućeni, već obećano mjesto predstojnika Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku. Sva tri člana povjerenstva za izbor predstojnika Klinike za unutarnje bolesti itekako su imali razloga ispuniti želju ministra zdravstva. I jesu. Grgurević je imenovan predstojnikom Klinike, iako mu je konkurencija bila i više nego respektabilna. Na natječaj se, prema našim informacijama, prijavilo još četvero kandidata.

Javila se tadašnja predstojnica Klinike, prof.dr.sc. Jadranka Morović Vergles, ujedno i pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju, eminentna stručnjakinja iz područja reumatologije i imunologije, znanstvenica s velikim brojem znanstvenih radova i predavačica na brojnim međunarodnim kongresima.

Javio se i pročelnik Zavoda za endokrinologiju, doc.dr.sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, a koji je ujedno i tajnik International Diabetes Federation Europe i voditelj IDF Young Leaders in Diabetes Programme. Javio se i prof.dr.sc. Neven Tudorić, pročelnik Zavoda za pulmologiju, jedan od najpoznatijih domaćih pulmologa, stručnjak koji drži predavanja po europskim i svjetskim kongresima iz područja pulmologije. Javio i prof.dr.sc. Krešimir Galešić, pročelnik Zavoda za nefrologiju koji se, prema našim informacijama, nije odazvao pozivu na razgovor jer je dobio informaciju da je ministar već odredio tko će biti predstojnik Klinike.

I Plenkoviću je dosta?

Prema informacijama iz vrha HDZ-a, i premijeru Andreju Plenkoviću je navrh glave pritužbi na račun Kujundžićeva kadroviranja i navodno nije daleko od odluke da ga zamijeni nekim manje, u tom smislu, kompromitiranim.

Inače, prema podacima Hrvatske liječničke komore, od 2011. do 2015. godine u Hrvatskoj je broj liječnika smanjen (ljepše zvuči nego konstatacija da su iselili) za 988. U posljednje dvije godine potrebnu dokumentaciju za rad u inozemstvu prikupilo je više od tisuću liječnika specijalista, prosječno četrdesetgodišnjaka. Umjesto naricanja i sličnih emocionalnih eskapada o odumiranju svega hrvatskog, podsjetimo se samo da, prema računici bivšeg ministra školstva, za školovanje jednog liječnika, od upisa na faks do stjecanja diplome, Hrvatska izdvoji 330 tisuća proračunskih kuna.