Screenshot: HRT

U SINOĆNJOJ emisiji Otvoreno na HRT-u tema je bila HDZ-ovo obećanje o isplati 1000 eura za svako novorođeno dijete. O tome su pričali saborska zastupnica HDZ-a Sanja Putica, bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić,  demograf Stjepan Šterc, makroekonomistica Marijana Ivanov  i Dijana Kobas Dešković s Instituta za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama.

Vlada će pronaći sredstva za 7500 kuna za svako novorođenče, kako je i obećala, a ona neće biti namaknutu iz sredstava za aktivno zapošljavanje mladih. Sredstva će biti poznata prilikom predstavljanja proračuna sredinom ožujka", ispričala je Putica.

Potvrdila je da da stručno osposobljavanje mladih ostaje, ali Mirando Mrsić nije se složio te rekao da, ako se doista smanjuju sredstva za aktivno zapošljavanje čak četiri puta, onda sredstava za to neće biti. Mrsić je dodao da je mjera od 1000 eura po djetetu je dobra, ali je parcijalna. On smatra da je važnije osigurati sigurna radna mjesta, naročito za žene te plaću za vrijeme porodiljnog dopusta.

Šterc: Mi moramo ići na revitalizacijski i imigracijski model

Demograf Stjepan Šterc smatra da je demografska politika strateško pitanje zemlje.

"Godišnje umire 17 000 više ljudi nego što se rađa. Zato je nužno imati instituciju na najvišoj upravljačkoj razini koja bi se bavila ovim pitanjem, tj. državni ured koji je iznad ministarstava. Nakon gospodarstva, demografska revitalizacija zemlje je najvažnija", rekao je Šterc pozvavši političare da napokon donesu odluke.

"Mi moramo ići na revitalizacijski i imigracijski model", rekao je Šterc navevši primjer Irske koja je useljavala stanovništvo i vraćala dijasporu nazad.

"Razvijeni svijet jedino priznaje selektivnu imigraciju. Ne može se prihvatiti stihijska imigracija koja može srušiti na koljena Europu, a posebno malenu Hrvatsku", rekao je Šterc govoreći u kontekstu izbjeglica iz Sirije. I bivši Mrsić se složio da treba razvijati selektivnu imigraciju i odrediti kakva nam radna snaga treba dodavši da će uskoro Hrvatska biti interesantna za Rumunjsku i Bugarsku.

Dijana Kobas Dešković s Instituta za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama spomenula je uspješni skandinavski te francuski model koji ima poticajne financijske mjere, ali istovremeno rade na infrastrukturi i vrtićima.

"U Hrvatskoj samo jedan posto očeva koristi dopust, a država može zajedno s poslodavcima aktivno raditi na promociji fleksibilnije mogućnosti rada - i za muškarce i za žene. Primjerice, da se netko s porodiljnog ili roditeljskog dopusta može vratiti ranije od 12 mjeseci, ali ukupni broj dana može koristiti sve do polaska djeteta u školu", rekla je Kobas Dešković.

Najvažnije je štititi položaj žene, istaknuo je Mrsić, i donijeti takvu politiku koja će omogućiti roditeljima da imaju više djece. U tom smislu sadašnja Vlada, smatra on, ide krivim putem. Putica je pojasnila da je ovo tek jedna od mjera. Nada se da će gospodarski oporavak donijeti i otvaranje novih radnih mjesta, a pritom je važan i ravnomjeran razvoj zemlje.

Ivanov je objasnila kako se mogu namaknuti sredstva za populacijsku politiku, tj. da se roditelji lakše odluče imati djecu - primjerice, od poreza od dohotka na kamate na štednju, od poreza na dohodak od kapitalnih dobitaka, ili kad-tad od poreza na nekretnine, tj. preraspodjela od onih koji su se koncentrirali na materijalno bogatstvo prema onima koji bi ulagali u ljudsko bogatstvo.