U HRVATSKOJ je samo nad 1.19 posto dužnosnika i drugih obveznika podnošenja imovinskih kartica provedena detaljna provjera, nad 25 od 2100 obveznika u 2021. dok ih je čak oko 12 posto ili 260 dostavilo imovinske kartice poslije isteka propisanog roka, piše u ponedjeljak Večernji list.

A imovinske kartice uvedene su kao snažan instrument sprečavanja korupcije i protuzakonitog financiranja među dužnosnicima i osobito politički izloženim osobama! Od devet zemalja jugoistočne Europe u kojima je provedeno istraživanje sustava imovinskih kartica, Hrvatska je uz Sjevernu Makedoniju imala najmanje obveznika koji moraju deklarirati imovinsko stanje.

Bugarska ima 10.867 obveznika, Rumunjska 300.000

Izmjenama zakona je od početka 2022. broj obveznika povećan za 1250, na 3350, ali dostigli smo tek BiH (3319), još smo iza Albanije (4032) i daleko iza Crne Gore (6348 obveznika), dok ih Bugarska ima 10.867, a Rumunjska 300.000.

Unatoč tome, imamo samo 1.19 posto detaljno provjerenih obveznika podnošenja imovinske kartice, dok se u ostalim zemljama to kreće od osam do 20 posto, osim u Rumunjskoj, gdje ih je 0.44 posto, i Crnoj Gori s 0.32 posto.

Istraživanjem su još obuhvaćene Mađarska, Bugarska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija.

U imovinskim karticama se ne objavljuje ime supružnika

Kad je riječ o Hrvatskoj, ključni su nedostaci što se u imovinskim karticama ne objavljuje ime supružnika ili izvanbračnih partnera jer oni ne moraju izvijestiti obveznika o imovini koju posjeduju.

Postojeće kazne ne motiviraju obveznike na pravovremeno podnošenje imovinskih kartica. Kazna za nepodnošenje ili netočno ispunjenu imovinsku karticu je 1062 eura s mogućnošću plaćanja u osam mjesečnih obroka, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.