NISKA izlaznost birača na prethodne izbore za Europski parlament bila je jedan od elemenata kojim se Državno izborno povjerenstvo (DIP) vodilo kada je odlučilo da će se za ovogodišnje izbore tiskati tri milijuna glasačkih listića, iako je pravo glasa imalo više od 3,8 milijuna birača.

Zaključak je to koji proistječe iz DIP-ova rješenja na prigovor Neovisnih za Hrvatsku u kojemu je DIP objasnio i da "Hrvati, upisani u njemački popis birača, ostaju na tom spisku dok sami ne zatraže da se to promijeni".  

Stranka Neovisni za Hrvatsku stranka prigovorila je, naime, da je na jedno biračko mjestu u Slavonskom Brodu, koje po popisu ima 1020 birača, dostavljeno oko 800 glasačkih listića, odnosno dvije stotine manje što, ocijenili su, "otvara mogućnost manipulacije".

DIP je taj prigovor odbio, tumačeći pritom kako su, kod određivanja ukupnoga broja glasačkih listića za izbore održane u nedjelju, 26. svibnja, u obzir uzeti i podaci o odzivu na izbore za Europski parlament, 2013. i 2014., kada je na birališta izišla samo petina (20,8 posto), odnosno četvrtina (25,2 posto) birača.

80 posto listića

Slijedom toga, zaključilo je da će se za izbore 26. svibnja tiskati 80 posto listića od ukupnoga broja birača upisanih u Registar, što će biti dostatno za njihovu zakonitu provedbu, budući da ni na jednom od prethodnih izbora za Europski parlament nije ni približno postignut taj postotak odaziva birača.

Kada je pak riječ o prigovoru koji se odnosi na jedno biračko mjesto u Slavonskom Brodu, DIP je potvrdio da je birački odbor za to mjesto, na kojem je upisano 1020 birača, preuzeo 816 glasačkih listića, te da je glasovalo 280 birača, odnosno njih 27,5 posto.

Zapisnik o radu biračkog odbora potpisali su svi njegovi članovi koji, kao ni promatrač koji je promatrao rad odbora, nisu imali primjedbe na zapisnik.

Zato činjenica da je na navedeno biračko mjesto dostavljen manji broj glasačkih listića u odnosu na ukupan broj birača nije mogla za posljedicu imati nepravilnost u provedbi izbora, ni predstavljati osnovu za bilo kakvu manipulaciju, poručio je DIP.

Hrvati upisani u njemački popis birača ostaju u njemu

Povjerenstvo je, kao neosnovan, odbilo i prigovor Neovisnih za Hrvatsku (NRH), da je u Generalnom konzulatu RH u Stuttgartu uskraćeno pravo glasovanja četveročlanoj obitelji koji su hrvatski državljani i pravodobno su se prijavili za glasovanje, ali im je, kako je navedeno u prigovoru, "na tome biračkom mjestu, nezakonito i neistinito, kazano da mogu glasovati samo za njemačke, ali ne i za hrvatske stranke".

Iz očitovanja Generalnoga konzulata proizlazi da hrvatski državljani koji su sudjelovali na nekim ranijim njemačkim izborima (npr. za Europski parlament, lokalnim ili komunalnim izborima) i tom su prilikom upisani u njemački popis birača, ostaju u njemu, a upis se mijenja samo zahtjevom stranke. Slijedom toga, hrvatski državljani koje spominju Neovisni za Hrvatsku, koji su upisani u njemački popis birača, ostali su u tom popisu.

Mjerodavno njemačko tijelo obavijestilo je 15. svibnja Ministarstvo uprave Republike Hrvatske o hrvatskim državljanima upisanim u njihov popis birača, kao popis onih koji su izrazili želju glasovati na izborima članova u Europski parlament iz Njemačke, a ne iz Hrvatske.

Za te birače nije se mogao provesti postupak prethodne ni aktivne registracije koji bi im omogućio glasovanje na izborima članova u EP iz Hrvatske, jer bi to značilo mogućnost dvostrukoga glasovanja, a što se odnosi i hrvatske državljane koje Neovisni za Hrvatsku navode u svom prigovoru.

Slijedom toga, DIP nije utvrdio nepravilnosti u postupanju Generalnoga konzulata u Stuttgartu.