NA DANAŠNJOJ konferenciji za medije stranaka Direkt, Možemo! i SDP jasno je poručeno kako je kriza u odlaganju i zbrinjavanju otpada izravna posljedica višegodišnjeg HDZ-ovog političkog nerada, nesposobnosti i ignoriranja problema na gradskoj i županijskoj razini.

Umjesto pravovremenog i sustavnog rješavanja pitanja Karepovca i izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica, odgovorni su godinama kupovali vrijeme, a sada pokušavaju prikriti vlastite propuste prebacivanjem odgovornosti na građane, poručili su.

Marinko Biškić iz splitskog Možemo! istaknuo je kako današnja kriza nije posljedica iznenadnih okolnosti, već jedini mogući rezultat nerada i propuštenih rokova. Posebno je naglasio apsurd da se rješenja sada traže "u zadnji tren" od ljudi koji su i ranije imali ključnu odgovornost za projekt Lećevica.

"Neće za ovo platiti oni koji godinama nisu ništa radili, nego građani Splita"

"Ironija je da će upravo Tomislav Šuta, koji je kao višegodišnji direktor Lećevice jedan od najodgovornijih za neizgrađen centar, danas kao gradonačelnik biti zadužen za saniranje posljedica tog nerada. A isti taj Šuta 2016. kao direktor Lećevice izjavljuje kako Centar za gospodarenje otpadom treba biti gotov do 2018. godine. N

Neće za ovo platiti oni koji godinama nisu ništa radili, nego građani Splita i okolnih gradova kojima će se zbog ovih improviziranih i loših rješenja cijena odvoza otpada povećati tri do četiri puta", poručio je Biškić.

Naglasio je i kako posebnu odgovornost snosi županijska vlast predvođena HDZ-om koja već godinama ignorira upozorenja i prebacuje problem s razine na razinu, ostavljajući građane pred ozbiljnom ekološkom i financijskom prijetnjom.

"Problem nije nedostatak novca nego potpuni izostanak rada"

Daniel Kukoč iz splitskog SDP-a naglasio je kako se danas događa upravo ono na što su ove političke opcije godinama upozoravale, dok su ih odgovorni sustavno ignorirali. Podsjetio je da su upozorenja o mogućem scenariju otpada na ulicama redovito bila dočekivana s podsmijehom, dok je Županija, koja je imala ključnu ulogu, punih 20 godina propustila izgraditi osnovnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom.

"Ako su druge županije u Hrvatskoj uspjele izgraditi centre za gospodarenje otpadom, onda je jasno da problem u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije nedostatak novca, nego potpuni izostanak rada i odgovornosti", rekao je Kukoč.

Posebno je kritizirao zatvorene stranačke sastanke u prostorijama Županije na kojima se javnosti nude "rješenja" bez ikakvog sadržaja, dok se istovremeno ignoriraju specijalisti i potrebe svih gradova i općina u županiji.

"Nemamo pretovarne stanice, kompostanu ni sortirnicu otpada"

"Sazivaju se stranački skupovi u prostorijama Županije s ministricom, kao da otpad nije problem svih u županiji, i onih s područja otoka i Zagore i onih s makarskog ili trogirskog područja, a ministrica nakon sastanka izlazi pred novinare i govori: nudimo rješenje, ali vam nećemo reći koje, jer mi radimo", poručio je.

"A taj rad doveo je do toga da ni nakon 20 godina nemamo izgrađen Regionalni centar u Lećevici. Nemamo pretovarne stanice, nemamo kompostanu ni sortirnicu otpada", dodao je. Naglasio je i apsurd da su gradovi i općine uložili oko 100 milijuna eura u sanacije i infrastrukturu, dok se tim sredstvima problem mogao sustavno riješiti.

Posebno je upozorio na činjenicu da se velik dio otpada s područja drugih gradova i općina dovozi u Split te pozvao gradonačelnika da raskine takve ugovore i stane u zaštitu interesa građana Splita. Kukoč je zaključio kako rješenja postoje, ali zahtijevaju stručan, sustavan i nestranački pristup.

"Trećina otpada koji danas završava na Karepovcu je otpad koji bi se mogao oporabiti"

Jakov Prkić iz Direkta upozorio je kako se bez ozbiljne infrastrukture ne može govoriti o odgovornom gospodarenju otpadom, već samo o političkim parolama: "Priče o visokim postocima odvajanja otpada služe samo za zamagljivanje stvarnosti. Visoki postoci nisu mogući bez izgradnje osnovne infrastrukture, sortirnice i kompostane", rekao je Prkić.

Naglasio je da se godinama propušta prilika za suradnju lokalnih samouprava u županiji, iako svi gradovi i općine dijele isti problem. "Trećina otpada koji danas završava na Karepovcu je otpad koji bi se mogao oporabiti, npr. kompostiranjem ili anaerobnom digestijom u korisnu sirovinu.

To nažalost ne činimo jer gradske i županijske vlasti godinama odbijaju napraviti ono što im je posao, izgraditi nužnu infrastrukturu. Porazna je činjenica kako lokacije za sortirnicu i kompostanu na Karepovcu već godinama postoje u prostornim planovima, ali političke volje za njihovu realizaciju nije bilo jer je problem bilo lakše ignorirati nego ga rješavati", dodao je.