Foto: Arhiva

PETAR PRIPUZ, vlasnik C.I.O.S.-a, otkupio je od HŽ Carga 45 milijuna eura potraživanja prema željeznicama Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i BiH. HŽ Cargo potraživanje nije uspio riješiti 15 godina, a radi se o dugu za provoz vagona iz ratnih godina. Glavnica iznosi 13,7 milijuna eura, ostatak otpada na kamate.

UIC, Međunarodna željeznička unija u Parizu, svojedobno je kao arbitar, predložila otpis 50 posto glavnice i dobrog dijela kamata, no to nitko ni u HŽ-u, a ni hrvatskoj Vladi, nije htio prihvatiti. Pripuz se sa zajedničkom ponudom C.I.O.S.-a i Plobesta Novog javio na javni natječaj objavljen sredinom prošle godine. U konkurenciji je bila i češka NYKONYA. Oni su ponudili vagone, Pripuz, pak, teren Plobesta Novog u Pločama, i to za 15,5 milijuna eura. 

HŽ-ovci zadovoljno trljaju ruke, dobili jackpot...

Ugovor je temeljem odluke direktora HŽ Carga Zlatka Rogožara, koji je nakon smjene Zorana Popovca uskočio u šefovsku fotelju HŽ Holdinga, sklopljen 27. prosinca prošle godine. HŽ Cargo već se uknjižio kao vlasnik terena i pogona ukupne površine 62.432 metara kvadratnih. U HŽ-u smatraju da se radi o izvrsnom poslu. HŽ Cargo riješio se potraživanja koje se vuklo bez izgleda da se ikad obistini, a sad su dobili izuzetno atraktivan prostor u samom centru luke. Pravi jackpot!

I još su dobro prošli. Teren i pogon Plobesta trojica sudskih vještaka procijenili su između 19,6 i 25,9 milijuna eura.

"Navedena nekretnina pogodna je za razvoj robno transportnog centra Ploče. Najavljeni potencijal je preko 1,3 milijuna tona tereta, a novim centrom HŽ Cargo unaprjeđuje svoju uslugu te se strateški pozicionira na Vc koridoru i priprema za dolazeću liberalizaciju tržišta. Izgradnja kontejnerskog terminala u Luci Ploče, koji će se prostirati na 23 hektara s godišnjim kapacitetom od pola milijuna kontejnerskih jedinica, izgradnja terminala za rasute terete te suradnja luke sa svjetskim korporacijama koje imaju strateške poslovne interese u BiH, utjecat će i na znatno povećanje opsega tereta, što izravno utječe i na povećanje tržišnog udjela HŽ Carga. Već danas HŽ Cargo je pred zaključenjem ugovora o dugoročnoj komercijalizaciji dijela spomenute nekretnine te o pružanju usluge transporta za švicarsku kompaniju. U tijeku je i osnivanje joint venture kompanije sa željeznicama BiH, Lukom Ploče i privrednim subjektima", izvijestila nas je ravnateljica ureda Uprave HŽ Holdinga Ivana Bulimbašić Paulin.  

Dužnici sa Pripuzom uopće ne žele razgovarati!

Petar Pripuz suočio se odmah u startu sa ignoriranjem željeznica od kojih bi trebao namiriti potraživanje.

"Nitko neće da odgovori jesu li dužni i ja sad moram u sudskom postupku dokazivati da su dužni. Spreman sam na nagodbu, ali nažalost ne možemo doći u poziciju da razgovaramo sa dužnicima. HŽ ih je obavijestio da su putem javnog natječaja svoja potraživanja ustupili i da su oni svoje obaveze dužni namiriti C.I.O.S.-u. Taj dopis je otišao iz HŽ-a prema tim željezničkim kućama, ali oni, kad ih mi nazovemo, kažu da nisu ništa primili i da ništa ne duguju. Ja im govorim, pa dajte napišite makar da niste dužni. Ne žele ni čuti. Mi smo ih obavijestili o preuzimanju potraživanja i da smo sada mi vjerovnik i da molimo termin za sastanak. Nema odgovora", opisao nam je Pripuz trenutnu situaciju. 

"Ići će tužbe, no trebamo najprije utvrditi koji je sud mjerodavan. Činjenica je da dug postoji, i da sve ove države žele ući u Europu, pravno uređeno društvo, u kojem dužnik plaća obaveze. Nadam se da ćemo u roku od pet godina godina uspjeti naplatiti potraživanje. Koliko, ne znam", kaže Pripuz. 

"Kupio sam mačka u vreći"

Je li predobro prošao u poslu sa HŽ-om? Dobio je potraživanje trostruko vrijednije od prodane nekretnine. "Taj koji tako govori, mogao se natjecati", imao je Pripuz spreman odgovor. Ne vidi ništa sporno u otkupu potraživanja. Normalno je, kaže, da se netko sjetio da proda potraživanje HŽ-a, jer se željeznice međusobno ne tuže, već UIC sravnava bilancu.

"Ja sam kupio mačka u vreći i ne znam kako ću izaći s tim. Duboko sam uvjeren da ću se uspjeti naplatiti. Nadam se da željezničke kuće neće bankrotirati. Ako ne bude nagodbe, siguran sam da će neki međunarodni sud presuditi u korist vjerovnika", kaže Pripuz, koji ima ambiciozne planove i sa splitskom Željezarom. Javno su istaknuli pismo namjere, žele zaposliti 250 radnika za 150 do 200 tisuća tona gotovog proizvoda godišnje, čime bi se namirila polovica domaćih potreba. 

"Tragično je da pored naše željezare mi moramo uvoziti betonsko željezo iz drugih država. Domaća proizvodnja sustavno se uništavala posljednjih 20 godina. Ako je nenamjerno onda znači ne znaju, ako je namjerno onda je to zločesto", zaključio je Pripuz.