DOBITNICA Nobelove nagrade za mir Malala Jusafzaj pozvala je danas muslimanske vođe da ne daju legitimitet vladi afganistanskih talibana i da "pokažu istinsko vodstvo" u pogledu njihovih napada na prava žena. "Nemojte im dati legitimitet", rekla je na summitu usredotočenom na obrazovanje djevojčica u islamskim zemljama koji se održava u pakistanskome glavnom gradu Islamabadu.

"Kao muslimanski vođe, sada je vrijeme da dignete glas, iskoristite svoju moć. Možete pokazati pravo vodstvo. Možete pokazati pravi islam", rekla je 27-godišnja Jusafzaj.

Na dvodnevnoj konferenciji okupili su se ministri i obrazovni dužnosnici iz desetaka većinski muslimanskih zemalja, uz potporu Lige muslimanskog svijeta (MWL).

Stroga verzija islamskog zakona

Otkako je ponovno došla na vlast 2021., talibanska vlada nametnula je strogu verziju islamskog zakona koju su Ujedinjeni narodi označili kao "rodni aparthejd". Afganistan je jedina zemlja na svijetu u kojoj je djevojkama zabranjeno pohađanje srednje škole i fakulteta.

Izaslanici afganistanske talibanske vlade nisu prisustvovali događaju unatoč tome što su bili pozvani, rekao je jučer pakistanski ministar obrazovanja Halid Makbul Sidikui za AFP.

"Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića", rekla je Jusafzaj na konferenciji. "Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem", dodala je.

Muhamad al-Isa, saudijski svećenik i glavni tajnik MWL-a, rekao je jučer na summitu da "griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko".

Jusafzaj je također istaknula utjecaj ratova u Jemenu, Sudanu i Gazi na školstvo. "U Gazi je Izrael desetkovao cijeli obrazovni sustav", rekla je. "Nastavit ću prozivati ​​izraelsko kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava."

Talibanske zabrane

Pakistanski državni PTV kanal cenzurirao je dio njezina govora koji je aludirao na shemu masovne deportacije, koju je pokrenuo Islamabad 2023. godine i koja je dovela do odlaska stotina tisuća afganistanskih državljana pod prijetnjom uhićenja.

"Ne mogu zamisliti da afganistanska djevojčica ili afganistanska žena budu prisiljene natrag u sustav koji im uskraćuje budućnost", rekla je na konferenciji u primjedbama koje su cenzurirane za objavu.

Jusafzaj su pakistanski talibani ustrijelili u glavu i vrat kada je bila 15-godišnja učenica 2012., usred njezine kampanje za prava žena na obrazovanje. Njezin aktivizam donio joj je Nobelovu nagradu za mir 2014., a od tada je postala globalna zagovornica prava žena i djevojčica na obrazovanje.

"Kako surađivati s Kabulom?"

Dok u većem dijelu međunarodne zajednice postoji negodovanje zbog ograničenja talibanske vlade, zemlje su podijeljene oko toga kako surađivati ​​s vladarima Kabula u tom pitanju. Neke zemlje tvrde da ih treba isključiti iz diplomatske zajednice dok se ne povuku, dok druge smatraju da ih se angažmanom treba natjerati na zaokret.

Nijedna zemlja nije službeno priznala talibanske vlasti, ali nekoliko regionalnih vlada angažiralo se u pogledu trgovine i sigurnosti. Malo je dokaza da kritike međunarodne zajednice o postupanju talibanske vlade prema ženama imaju bilo kakav utjecaj na njihov položaj.

Malalin otac Ziaudin Jusafzaj, suosnivač njezine dobrotvorne organizacije Malala Fund, jučer je rekao za AFP da nije vidio "ikakav ozbiljan korak ili ozbiljnu akciju muslimanskog svijeta" u pogledu obrazovanja djevojčica u Afganistanu.

Roza Otunbayeva, voditeljica Misije Ujedinjenih naroda za pomoć u Afganistanu, rekla je da bi čelnici islamskih zemalja trebali ponuditi izravnu pomoć afganistanskim djevojčicama. "Pozivam sve te ministre koji su došli iz cijelog svijeta da ponude stipendije, da imaju online obrazovanje, da imaju sve vrste obrazovanja za njih", rekla je na panelu.