LIDER bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je suočen s optužnicom u BiH po kojoj može dobiti pet godina zatvora, pokušao je proteklog vikenda u Budimpešti osigurati potporu manje skupine autokratskih političara iz Europe i Azije, no dobio je tek načelnu izjavu šefa mađarske diplomacije.

Dodik je zajedno s najbližom suradnicom, članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, s kojom dijeli i status osobe pod američkim i britanskim sankcijama, u Budimpeštu otputovao na poziv mađarskog premijera Viktora Orbana, a povod je bila proslava nacionalnog praznika te zemlje.

Orban je za tu prigodu uspio dobiti tek još nekoliko gostiju poput turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva te čelnika ruske republike Tatarstan Rustama Minihanova.

Rekao da je Orban pokazao razumijevanje

Dodik je iskoristio priliku kako bi se sa svima njima sastao, što su mediji u Republici Srpskoj pod njegovom kontrolom predstavili kao dokaz da on i njegova politika nisu u izolaciji.

On je potom za javni servis RTRS kazao kako je Orban pokazao razumijevanje za stajališta vlasti u RS-u, posebice u odnosu prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu, čiji mandat osporavaju, ali je naznačio kako od Budimpešte ne treba očekivati posebnu pomoć jer je Orban usamljen u konfrontiranju sa zapadnim državama.

"Oni (Mađari) objektivno tu osim razumijevanja ne mogu puno učiniti. To je stvar o kojoj se nije njih ni pitalo, niti oni mogu nešto uraditi, ali je veoma važno da znaju o čemu se radi", priznao je Dodik.

Potužio se na Schmidta

Još jednom se potužio kako Schmidt nameće odluke i zakone po kojima "legitimno izabranog predsjednika može strpati u zatvor" a zatvorska kazna do pet godina Dodiku prijeti bude li osuđen po optužnici koja ga tereti za neprovođenja odluka visokog predstavnika, što je postalo kaznenim djelom u BiH od 1. srpnja.

Mađarska se strana nakon sastanka Orbana s Dodikom i Cvijanović očitovala tek objavom ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta koji je poručio kako se Budimpešta i dalje načelno protivi svim sankcijama.

"Pošto se Mađarska nalazi u neposrednoj blizini zapadnog Balkana, posebice smo zainteresirani za sigurnost, mir i razvoj područja. Ništa od ovoga nije moguće bez stabilnosti BiH, zato podržavamo razvoj BiH u okviru odgovorne susjedske politike", napisao je Szijjarto.

Dodik se nije imao čime posebice pohvaliti ni nakon susreta s ostalim političarima, osim što je odjednom pokazao spremnost podržati povezivanje plinske mreže BiH s onom koja doprema plin u Europu iz Azerbejdžana, a do sada je inzistirao na tome da je za RS prihvatljiv samo plin iz Rusije.

Nakon što je SAD u kolovozu proširio popis sankcioniranih osoba na najuži krug Dodikovih suradnika, Njemačka je objavila kako zbog njihove secesionističke politike obustavlja financiranje ranije planiranih projekata na teritoriju RS-a.

Ministrica financija tog entiteta Zora Vidović priznala je kako imaju sve više problema zbog politike tihih sankcija koju provodi Zapad.

"Visoki predstavnik poziva da investitori ne dolaze jer (državna imovina) navodno nije naša imovina pa nemamo čime garantirati, a u nekim se veleposlanstvima preispituju banke koje nas financiraju. To su sve otežavajuće okolnosti za RS", kazala je Vidović prošlog tjedna.

Mađarska je za sada RS-u ponudila skromnu potporu od 30 milijuna eura kroz kredit za poljoprivredu, i to "u naturi", odnosno kroz strojeve, Azerbejdžan i Turska nisu ponudili ništa konkretno pa je Dodik najavio kako će se okrenuti Tatarstanu.

Sa Minihanovim planira potpisati sporazum o suradnji u listopadu kada kani ponovo putovati u Moskvu, a zauzvrat obećava nastavak protivljenja uvođenju sankcija Rusiji.

"RS će ostati uporna u tome da spriječi uvođenje sankcija BiH Ruskoj Federaciji jer su Rusija i njeni narodi naši prijatelji", poručio je Dodik iz Budimpešte.