MILORAD Dodik već godinama govori o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine, a to se čini i jasnim ciljem sadašnje vlade u Banjoj Luci. No ekonomisti upozoravaju kako bi to i gospodarski bilo samoubojstvo, piše Deutsche Welle.

Prilikom ponovnog izbora za predsjednika svoje stranke SNSD Milorad Dodik je još jednom najavio kako će "inicirati sporazum o mirnom razlazu Federacije BiH i RS-a" jer je "srpsko ujedinjenje krajnji cilj SNSD-a".

"To bi neminovno dovelo do ponovnog oružanog sukoba"

Ekonomski stručnjaci misle drugačije, a ne vjeruju da bi to bilo i od koristi za stanovnike tog entiteta. Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FbiH, smatra kako je odcjepljenje RS-a “nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama” i kako bi to neminovno dovelo do ponovnog oružanog sukoba i "iznimnih ekonomskih šteta, posebno za entitet RS”.

"Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS-a, već i dijela regije Zapadnog Balkana. Gubi se desetljeće rasta, slično kao i tijekom '90-ih godina", misli Čavalić. "Ovi pokušaji mogu utjecati na daljnju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sad stvara probleme, posebno u pitanju razvoja temeljne infrastrukture." On podsjeća kako je BiH ionako manje razvijena europska zemlja koja ne može napredovati bez inozemne podrške kroz projekte, kredite itd.

Problem je već i sam novac

S druge strane, i za stanovnike Republike Srpske bi bio problem već i novac koji sad imaju u džepu: "Pokušaj narušavanja nacionalne valute značio bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS-u. Tko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inozemnim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu", procjenjuje ovaj ekonomist. Već i zbog toga odcjepljenje RS-a smatra „nemogućim scenarijem".

"Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje ciparski scenarij. I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova", smatra. 

Podsjeća i na realnost u ovoj Dodikovoj tvorevini: "Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocijenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inozemnog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana", ocjenjuje Čavalić.

Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprjeđenje javnih usluga - zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.

"Iluzija u koju nitko ne vjeruje"

Ekonomist Igor Gavran također smatra kako je RS već u nezavidnoj situaciji jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uvjetima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju, kad je zbog podmirenja obveza temeljem duga na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza, pa i isplata plaća.

On povlači usporedbu i s Brexitom, pri kojem je čak i neusporedivo snažnije britansko gospodarstvo pretrpjelo goleme gubitke odlaskom s europskog tržišta: "Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, ionako slabe ekonomije kao što je BiH, može brzo i uspješno neovisno funkcionirati je potpuna iluzija u koju vjerojatno ne vjeruju ni oni koji ju deklarativno zagovaraju", pojašnjava on.

Osvrće se i na suspenziju projekata financiranih od Njemačke, ali i drugih država, kao i svojevrsno stavljanje RS-a na crnu listu, što je umanjilo atraktivnost za strana ulaganja i povećalo percepciju rizika za potencijalne ulagače.

Ekonomskim poteškoćama RS-a tu nije kraj jer je, kako navodi, već izgubio stotine milijuna eura grantova i povoljnih kredita, a dugoročno puno više, od potencijalnih ulaganja koja se neće realizirati i dugoročnih, pozitivnih učinaka suspendiranih projekata.

Smatra kako RS ne bi mogao podnijeti dodatne rashode i da je neovisno funkcioniranje i preuzimanje svih nadležnosti, institucija i zaposlenih s državne razine i uspostava novih - potpuno neizvodivo.

"U tom nemogućem scenariju nema elementarnog ekonomskog potencijala i u rekordnom roku bi završio u bankrotu i raspadu sustava, a iseljavanje stanovništva koje je odavno masovno, poprimilo bi razmjere egzodusa", zaključuje Gavran. U retorici koja se čuje u Banjoj Luci se može vjerovati kako bi onda Beograd trebao uskočiti kao potpora posrnulom gospodarstvu RS-a, ali je veliko pitanje bi li to mogao i uopće htio. I Gavran procjenjuje kako je jedini realni ishod slom RS-a.

(Pre)opasan potez čak i za Srbiju

Ekonomist i urednik stručnih portala Siniša Vukelić procjenjuje slično. Podsjeća kako se oko 70 posto proračuna RS-a puni od neizravnih poreza, napominje da bi entitet ostao bez prihoda od PDV-a, carina, trošarina, povjerenja kompanija u eventualno novi sustav itd.

"Tu je i pitanje investiranja, nedostatka roba. Građani bi se suočili s ogromnom inflacijom i nestašicom, robe i usluge bi na tržištu višestruko poskupjele", govori Vukelić o problemima koji bi nastali. Za njega je važno pitanje i stav Srbije.

"Ako bi se Srbija pridružila blokadi", komentira, "RS bi bio zatvoren, što bi rezultiralo nedostatkom roba, a to bi potaknulo sivu ekonomiju i kriminal."

"Robe na tržištu bi nestalo za sedam dana"

"Već za sedam dana nestalo bi robe na tržištu, upitna bi bila isplata mirovina, proračunskih korisnika, javnih poduzeća i to bi bio kolaps ekonomije. Pitanje je i što s Brčko Distriktom koji bi RS podijelio na dva dijela, što bi značilo da ste faktički zatvoreni u getu", prognozira sugovornik DW-a.

Ovaj niz se nastavlja: Elektroprivreda RS-a ne bi mogla izvoziti električnu energiju, a RS i tvrtke sirovine, što bi rezultiralo zatvaranjem poduzeća, povećanjem nezaposlenosti, za otpuštene iz državnih institucija trebali bi deseci milijuna za naknade, banke ne bi mogle kreditirali gospodarstvo, vladu i stanovništvo zbog blokade međunarodnog platnog prometa itd.

"Političari takvu retoriku ističu jer ništa drugo ne znaju raditi, a ekonomija je potpuno drugo. Ovaj scenarij bi se jako loše odrazio po građane RS-a", zaključuje Vukelić.