RASPAD odnosa između Rusije i Azerbajdžana dogodio se u nizu brzih i dramatičnih poteza. Počelo je prošlog mjeseca u ruskom Jekaterinburgu, gdje je uhićeno sedam državljana Azerbajdžana u sklopu istrage o mafijaškim ubojstvima prije 25 godina. U roku od nekoliko dana dvojica osumnjičenih, obojica etnički Azerbajdžanci, umrla su u pritvoru. Ostali su se pred sudom pojavili s vidljivim modricama i tragovima nasilja, piše Telegraph.

Azerbajdžan je reagirao bijesno: otkazani su ruski kulturni događaji, pretresen je ured ruske državne agencije Sputnik u Bakuu, a skupina ruskih IT stručnjaka uhićena je zbog optužbi za trgovinu drogom i kibernetički kriminal. Uslijedila je prijetnja na ruskoj državnoj televiziji da bi "Baku mogao pasti za tri dana", što je podsjetilo na retoriku koja je prethodila ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. godine.

Alijev želi isključiti Rusiju i preuzeti kontrolu nad važnim koridorom

Rat se čini malo vjerojatnim. No sukob je stvaran i ozbiljan problem za Moskvu jer se Armenija, koja je s Azerbajdžanom vodila niz krvavih ratova tijekom posljednjih 30 godina, sada približava svom dugogodišnjem neprijatelju kako bi zajedno istisnuli Rusiju iz južnog Kavkaza. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev sastao se 10. srpnja s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom. 

Razgovarali su o koridoru Zangezur, planiranoj prometnoj vezi koja bi spojila Azerbajdžan s eksklavom Nahčivan preko juga Armenije.

Taj bi koridor ispunio panturski san o fizičkom povezivanju Azerbajdžana s Turskom i postao dio šire trgovačke rute "Srednjeg koridora" od Kine i srednje Azije prema Europi. Prema sporazumu o prekidu vatre iz 2020., koridor je trebao biti pod nadzorom ruske Savezne sigurnosne službe (FSB). No to je sada pod upitnikom jer Alijev želi isključiti Rusiju iz dogovora i preuzeti potpunu kontrolu.

"To je posljednji veliki ruski adut u regiji"

"To je posljednji veliki ruski adut u regiji", rekao je Neil Melvin, direktor za međunarodnu sigurnost pri londonskom institutu RUSI. "Omogućuje im kontrolu nad trgovačkim rutama i utjecaj na obje zemlje. Gubitak tog položaja bio bi ozbiljan udarac." Iako razgovori 10. srpnja nisu donijeli konkretne dogovore, dinamika se mijenja.

Pašinjan posjetio Erdogana

Prošlog mjeseca Pašinjan je posjetio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Istanbulu, što je važan susret budući da Armenija i Turska nemaju formalne diplomatske odnose. Erdoğan je nakon sastanka rekao da Armenija sada pokazuje "fleksibilniji pristup" koridoru Zangezur iako mu se ranije protivila.

Zapadne zemlje u međuvremenu predlažu da se koridor stavi pod neutralni međunarodni nadzor, primjerice švicarske ili američke tvrtke, čime bi se Rusiju potpuno isključilo.

I Armenija je zahladila odnose s Moskvom, osobito nakon što su se ruski mirotvorci povukli tijekom munjevite azerbajdžanske ofenzive za preuzimanje Nagorno-Karabaha 2023. Gotovo svi Armenci iz regije pobjegli su, a Azerbajdžan je optužen za etničko čišćenje.

Velik pad podrške zbog zaokreta

Od tada se Pašinjan okreće Zapadu i traži pomirenje s Bakuom, uvjeren da Armenija nema budućnost ako ostane neprijatelj Azerbajdžanu i Turskoj. Taj zaokret nije dobro primljen u Armeniji. Pašinjan ima jednu od najnižih stopa podrške među svjetskim čelnicima. Nedavno se sukobio s Armenskom apostolskom crkvom, a dvojica nadbiskupa uhićena su zbog optužbi za zavjeru protiv vlade.

Prema Nurlanu Alijevu, višem istraživaču s Koledža Europe, upravo je Pašinjanovo geopolitičko preusmjeravanje potaknulo približavanje Erevana i Bakua u stajalištima prema Rusiji. "Obje zemlje shvatile su da moraju stvoriti sigurnosnu arhitekturu južnog Kavkaza bez sudjelovanja Rusije, uz potporu regionalnih aktera", rekao je Alijev.

"Sporazum bi bio težak udarac za ruski položaj u regiji"

"Još uvijek nemamo konačni mirovni sporazum između Armenije i Azerbajdžana, ali postoje pozitivni signali. Takav sporazum bio bi težak udarac za ruski položaj u regiji."

Čini se da su prošla vremena kad je Moskva diktirala uvjete predsjedniku Alijevu. Analitičari kažu da koristi slučaj iz Jekaterinburga ne samo da bi tražio pravdu nego i učvrstio azerbajdžansku neovisnost.

"Moskva više ne diktira"

"Problem u odnosima s Bakuom je ozbiljan", rekao je bivši visoki ruski diplomat za Telegraph. "Predsjednik Alijev pokazao je zube, kao što bi svaki autoritarni vođa učinio. Sada sebe vidi kao pobjednika. Moskva više ne diktira."

Bašir Kitačajev iz Centra Carnegie u Berlinu rekao je da Baku koristi cijeli slučaj kao povod za jačanje svog položaja doma i u inozemstvu. "Smrt dvojice Azerbajdžanaca u Jekaterinburgu bila je samo povod", rekao je. "Vlasti koriste situaciju kako bi pojačale svoju poziciju i zaoštrile odnose s Moskvom."

Zaokret je dodatno potvrđen javnim razgovorom između Alijeva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Govorili su o jačanju suradnje, što je snažna poruka iz zemlje koju se dugo smatralo saveznikom Moskve. Kremlj pak pokušava cijeli sukob prikazati kao zapadnu zavjeru.

"Scenarist nesuglasica s Azerbajdžanom je izvan postsovjetskog prostora"

"Scenarist i dirigent nesuglasica s Azerbajdžanom nalazi se izvan postsovjetskog prostora", rekao je Grigorij Karasin, predsjednik ruskog odbora za međunarodne poslove. Ruski senator i bivši agent KGB-a Vladimir Džabarov otišao je korak dalje optuživši britansku obavještajnu službu MI6 i Tursku da potiču nemire.

Zapravo je sve počelo i prije Jekaterinburga. Prošlog Božića ruska je vojska greškom oborila zrakoplov kompanije Azerbaijan Airlines. Baku nije želio prijeći preko toga, pa se Putin na kraju morao ispričati i ponuditi odštetu, što je rijetkost u ruskoj diplomaciji. Sada, svjestan snage javnog suprotstavljanja, Baku bez oklijevanja reagira na svaku provokaciju.

Gubitak pristupa trgovačkoj ruti bio bi ozbiljan udarac za Rusiju

Kriza ugrožava i važan ruski trgovinski pravac, koridor Sjever-jug, koji povezuje Moskvu s Iranom i Indijom preko Azerbajdžana. Gubitak pristupa toj ruti bio bi ozbiljan gospodarski udarac, posebno u uvjetima zapadnih sankcija.

Stručnjak za postsovjetske odnose Arkadij Dubnov poručio je na Telegramu da je Kremlju glavni prioritet očuvati taj koridor. Zna, kaže, da bi potpuno udaljavanje Bakua moglo ugroziti taj plan.

Za sada će Rusija nastaviti optuživati Zapad i djelovati u pozadini kako bi spasila što može. A za Armeniju i Azerbajdžan, koji su nekoć bili sovjetske republike, sada je konačno stigao trenutak da sami kroje vlastitu budućnost. I sve je očitije da se ona više ne gradi uz Rusiju, zaključuje Telegraph.