EUROPSKA središnja banka potvrdila je važeće kamatne stope u eurozoni, označivši pauzu u snižavanju troškova zaduživanja, uz upozorenje da bi poremećaji u svjetskim opskrbnim lancima mogli ograničiti proizvodne kapacitete kompanija i potaknuti inflaciju.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.

Banka je tako napravila pauzu u snižavanju troškova financiranja, prvi put u gotovo točno godinu dana kada su također bili zadržali kamatne stope na važećoj razini.

Inflacija pod kontrolom, ali uz izazove

Inflacija u eurozoni neznatno je ojačala u lipnju, na dva posto, što signalizira stabilan rast cijena, prema definiciji ECB-a. Hrana i usluge osjetnije su poskupjeli, uz blaži pad cijena energije, utvrdio je europski statistički ured.

Cjenovni pritisci dodatno su oslabili, zaključio je upravni odbor ECB-a, istaknuvši i blaži rast plaća.

Inflacija bi i u cijeloj 2025. godini trebala iznositi u prosjeku dva posto, prognozirao je ECB u lipnju.

Otporno gospodarstvo

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute pokazalo je pak do sada da je otporno na "izazovno globalno okruženje", zaključili su, upozorivši ipak na kontinuiranu "iznimnu neizvjesnost", u prvom redu zbog trgovinskih sporova.

Rast gospodarske aktivnosti nadmašio je očekivanja u prvom tromjesečju, dijelom i zato što su kompanije ubrzale isporuke u očekivanju viših carina, ali i zato što je potrošnja kućanstava ojačala.

I kompanije su više ulagale na početku godine, ali sada oklijevaju zbog podignutih carina i očekivanja da će biti podignute, stoji u priopćenju s ECB-ove sjednice.

Ulaganja koče i jači euro i tvrdokorna geopolitička neizvjesnost, dodaje se.

Blaži uvjeti financiranja podupiru domaću potražnju, uključujući i tržište nekretnina, napominju, a gospodarski rast trebala bi s vremenom potaknuti i pojačana državna ulaganja u obranu i u infrastrukturu.

Ključno je hitno ojačati eurozonu i gospodarstvo u aktualnom geopolitičkom okruženju, naglasili su, poručivši da bi vlade trebale poduprijeti mjerama koje jačaju produktivnost, konkurentnost i otpornost.

Neizvjesnost

Izgledi za inflaciju trenutno donose više neizvjesnosti no što je uobičajeno, naglašavaju, zbog čestih oscilacija u trgovinskoj politici širom svijeta.

Inflacija bi tako mogla biti slabija no što se trenutno očekuje ako euro i dalje bude jačao i ako više carine zakoče potražnju za izvozom eurozone i preusmjere isporuke iz zemalja s viškom kapaciteta u zonu primjene zajedničke europske valute.

Rast cijena mogao bi i ubrzati ako fragmentacija svjetskih opskrbnih lanaca podigne cijene uvoza i ograniči proizvodne kapacitete u eurozoni, upozorili su, izdvojivši među faktorima koji bi mogli na srednji rok potaknuti inflaciju i znatno veću potrošnju na obranu i infrastrukturu.

Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke i utvrđivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa od "sjednice do sjednice", posebno u aktualnim uvjetima sve izraženije neizvjesnosti.

Naglasili su ponovno i da se neće unaprijed obvezati na određeni smjer monetarne politike.