PRODAJU Fortenove večeras je u Dnevniku HRT-a komentirao ekonomski analitičar Luka Brkić.

Na pitanje jesu li vlada i hrvatske obavještajne službe trebale nešto znati o prodaji Fortenove zbog njezine strateške važnosti, Brkić je odgovorio da jesu.

Brkić: Ovo moramo smjestiti u kontekst nacionalne sigurnosti

"Odnosno, u ovom konkretnom slučaju Ministarstvo financija, koje je taj nadzorni organ i u praćenju provođenja sankcija. Da nije riječ o sankcijama, o tom novom okviru, ove priče uopće ne bi bilo. Privatna kompanija u koju ulazi neki investitor, fondovi rizičnog kapitala, on želi napraviti to što želi. U tom smislu bi sve bilo izvedeno lege artis.

Međutim, ako se samo prisjetimo da je lex Agrokor bio zakon o strateški važnoj kompaniji, ako je proizvodnja hrane strateška grana, ako je ekonomska sigurnost nacionalna sigurnost, ako to sve jest i još pridodamo da je kod ovakve vrste privatnog kapitala, koji dolazi kratkoročno zbog zarade, tzv. portfolio investicija, i ne potiče održivi ekonomski rast, tu ima dovoljno argumenata, onda ovo definitivno moramo smjestiti u kontekst nacionalne sigurnosti", rekao je Brkić.

Naglasio je da je priča kompleksna, i financijski i pravno.

"Treba podsjetiti da je Hrvatska inzistirala na produljenju do 31. listopada"

"Odgovori nisu jednoznačni ako nemate sve relevantne informacije. U ovom trenutku ih očito nemamo. Međutim, sjedište kompanije je u Nizozemskoj i ona može izdati odobrenje umjesto Ministarstva financija kad je riječ o Hrvatskoj, samo je o tome trebao biti obaviješten i hrvatski nadzorni mehanizam", naglasio je.

Smatra da se odobrenje ne može dati retroaktivno.

"Osim ako se nećemo držati onoga da je u politici sve moguće. Treba podsjetiti da je Hrvatska inzistirala na produljenju do 31. listopada i da ga je dobila, kao izuzetak, i indikativno je da je to provedeno baš 31. listopada, zadnji dan koji je taj okvir sankcija dozvoljavao", kazao je.

Na pitanje što zapravo zanima ulagača kao što je šeik Saif Alketbi, strateški razvoj kompanije ili komadanje pa brzo prodavanje, odgovorio je da je to fundamentalno pitanje.

"Takve investicije bi trebale prelaziti međunarodne granice"

"U suštini imamo dvije vrste investicija. Portfolio investicije u koje ulaze i fondovi rizičnog kapitala, u njih se ulazi i mijenja vlasnička struktura kako bi je raskomadao. Grubo je reći, ali definitivno ima kratkoročni interes. On vrlo brzo bježi ako dođe do nekih šokova i onda imate bijeg kapitala, odljev, a istovremeno gubite političku kontrolu.

Druga vrsta investicije su direktne strane investicije koje su dugoročnog karaktera, dovode u zemlju kapital, inovaciju, tehnologiju, tržište, zapošljavaju radnu snagu, domaću, osposobljavaju je novim vještinama, znanjima. Takve bi investicije po mom sudu trebale bez problema prelaziti međunarodne granice.

Ovu, u ovom slučaju, prvu vrstu investicije po mom sudu ne bi trebalo raditi - pogotovo za ekonomije u nastajanju, nedovoljno razvijene zemlje. Za zemlje kao što je Hrvatska to može predstavljati veliki problem i nemate alata da na to odgovorite. Prema mom skromnom sudu, trebalo bi se vratiti na neku vrstu Bretton Woods monetarnog financijskog standarda", istaknuo je.

O Alketbiju: Njemu nije interes nikakav strateški razvoj

Komentirao je navodno Alketbijevo pismo Fortenovi u kojem on tvrdi da će ući u kompaniju, donositi strateške odluke te čak kompaniju izvesti na burzu.

"To može biti istinito. No s obzirom na to da se bavi poslom kojim se bavi, njemu nije interes nikakav strateški razvoj te kompanije dugoročno, jer se on tim poslom naprosto ne bavi. Na kraju krajeva i Sberbank je ušao u priču, u vlasničku strukturu jer nije mogao naplatiti svoja potraživanja od preko milijardu eura, ali već tada s najavom da će izaći. Jer banke se očito ne bave poljoprivrednom proizvodnjom", zaključio je Brkić.