Foto: 123rf

MINISTARSKO vijeće Energetske zajednice (EZ) odobrilo je u petak na zasjedenju u Sarajevu primanje Gruzije u punopravno članstvo te organizacije koja je do sada okupljala države članice Europske unije i još osam zemalja zapadnog Balkana i istoka Europe.

"Veoma smo sretni što nam se danas pridružila i Gruzija", kazao je na završetku sarajevskog sastanka Janez Kopač, direktor tajništva EZ-a dodajući da se ta obitelj nastavlja širiti jer će Bjelorusija u njoj dobiti status promatrača. 

Osnovni ciljevi Energetske zajednice utemeljene 2005. godine su kreiranje stabilnog i jedinstvenog regulatornog okvira i tržišnog prostora koji osigurava pouzdanu opskrbu energentima te stoga može privući investicije u sektore električne energije i prirodnog plina. Uz to je cilj zajednički raditi na razvitku alternativnih pravaca opskrbe plinom i poboljšanju stanja životne sredine uz primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora.

Države članice EZ-a obavezale su se međusobno uspostaviti zajedničko tržište električne energije i plina koje će funkcionirati po standardima tržišta energije EU sa kojim se planiraju integrirati. To se postiže postupnim preuzimanjem dijelova pravne stečevine EU, odnosno implementacijom odgovarajućih direktiva i uredbi Unije u područjima električne energije, plina, zaštite životne sredine, konkurencije, obnovljivih energetskih resursa, energetske efikasnosti, nafte i statistike.

Na sarajevskoj konferenciji usvojeno je nekoliko novih odluka koje se odnose na zaštitu okoliša kao i popis projekata koji bi se realizirali u predstojećem razdoblju poput transbalkanskog koridora za električnu energiju, povezivanja plinske mreže Bugarske i Srbije te naftovoda između Poljske i Ukrajine.

Srbija propustila provesti svoje obveze, moguće i sankcije

Ministarsko vijeće EZ također je konstatiralo kako je Srbija propustila provesti svoje obveze u energetskom povezivanju s Kosovom a kršenja su zabilježena i u slučaju Makedonije.

Takvo nepoštivanje obveza preuzetih članstvom u EZ-u može rezultirati sankcijama kakve su Bosni i Hercegovini izrečene u listopadu 2015. zbog neusvajanja zakonske regulative kojom bi se uredilo tržište prirodnog plina u toj zemlji.

Te su sankcije podrazumijevale uskratu pristupa fondovima EZ-a no u petak su sususpendirane do ožujka 2017. godine jer je postignut načelni dogovor da se ovaj problem riješi sukladno kompliciranom ustroju BiH pa će se u toj zemlji regulativa opskrbe plinom urediti kombiniranjem zakona na državnoj i entitetskoj razini. 

Potvrdio je to Kopač osobno ističući kako se u ovom slučaju BiH izašlo u susret imajući u vidu kompleksnost donošenja zakona u njoj.

Kopač je istaknuo kako je poštivanje obveza koje proistječu iz članstva u EZ-u vrlo važno jer je rječ o uvjetu na kojemu inzistira Europska unija.

"Ako ne možete ispoštovati pregovore koje proistječu iz članstva u EZ-a onda se ne može pregovarati ni o drugim pitanjima", prenio je Kopač stajališta Bruxellesa.

Zakonsko uređenje tržišta plina u BiH do sada je bio problem jer su vlasti Republike Srpske inzistirale kako su one nadležne za energetiku na svom teritoriju te kako to ne može biti pitanje kojim će se baviti BiH kao država.