EU PODIJELJENA O IMIGRACIJI I AZILU
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europski ministri pravosuđa i unutarnjih poslova, koji su se okupili u Luxembourgu na dvodnevnom sastanku, nisu se u ponedjeljak uspjeli dogovoriti o uspostavi zajedničkog europskog sustava azila, glavne novosti višegodišnjeg programa jačanja suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova koji bi Europska unija trebala usvojiti početkom studenoga.
Europska komisija, koju podržavaju Francuska, Španjolska, Belgija i Slovenija, želi da EU već sada počne raditi na tom sustavu koji bi trebao zaživjeti do 2010. godine.
Nekoliko zemalja, predvođenih Velikom Britanijom i Njemačkom, odbacuje, međutim, taj rok i želi pričekati 2007. kada se očekuje procjena Komisije o prvoj fazi harmonizacije zakonodavstva koja je počela 1999., a dovršena je ove godine.
Petogodišnji plan jačanja suradnje u području imigracije i azila, tzv. Haški program, predviđa osnivanje zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Sustav predviđa Europski centar za azil koji bi obrađivao sve zahtjeve za azil, europske pogranične čuvare koji bi provjeravali putovnice i zaustavljali ilegalne imigrante te europsku konzularnu službu koja bi diljem svijeta izdavala vize.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pod pritiskom oporbene Konzervativne stranke, britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett poručio je, međutim, da Velika Britanija neće pristati na zajednički europski sustav azila i useljavanja.
London pristaje na glasovanje kvalificiranom većinom u tom području, no zadržat će pravo da ne prihvati politike s kojima se ne slaže, poručila je britanska vlada.
"Nećemo pristati na europski centar za obradu zahtjeva za azilom, zajedničku pograničnu službu koja bi nam oduzela nadzor nad granicama niti neku novu europsku konzularnu službu", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva unutarnjih poslova.
Danska i Velika Britanija prema postojećim ugovorima izborile su se za klauzulu o izuzeću u području europske politike u pravosuđu. (tzv. "opt-out").
Haški program nastavlja se na program usvojen na Europskom vijeću u Tampereu 1999. godine.
Šefovi država ili vlada EU-a trebali bi ga potvrditi na summitu 5. studenoga.
HAŠKI PROGRAM
Haški program uključuje prijedloge za osnivanje zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Vijeće bi, prema nacrtu plana, početkom 2005. trebalo početi pregovore o procedurama vraćanja migranata koji nemaju pravo legalno boraviti u EU.
Plan predviđa i integraciju državljana trećih zemalja.
Razmatra se također i osnivanje snaga za brzo djelovanje koje bi okupljale nacionalne stručnjake i s vremenom se pretvorile u Europski korpus pograničnih čuvara. Prijedlog bi ponovno trebao biti razmotren u sklopu revizije programa 2007. godine.
Predviđaju se i minimalni standardi za nacionalne osobne isprave te, dugoročno, uvođenje zajedničke vize.
Kontroverzni planovi o osnivanju kampova za prihvat izbjeglica izvan EU u prijedlozima se izravno ne spominju, no Komisiju će se pozvati da tijekom 2005. izradi prijedlog o uspostavi "zajedničkih aplikacijskih centara".
Plan predviđa i potpunu razmjenu informacija između nacionalnih policija do 2008., za što bi se mogla pojaviti potreba za zajedničkim europskim propisima o zaštiti podataka.
Dijelovi Haškog programa nisu obuhvaćeni postojećim europskim ugovorima, no spadat će u nadležnosti EU-a nakon usvajanja Ustava.
(Hina) xzt ysv
Europska komisija, koju podržavaju Francuska, Španjolska, Belgija i Slovenija, želi da EU već sada počne raditi na tom sustavu koji bi trebao zaživjeti do 2010. godine.
Nekoliko zemalja, predvođenih Velikom Britanijom i Njemačkom, odbacuje, međutim, taj rok i želi pričekati 2007. kada se očekuje procjena Komisije o prvoj fazi harmonizacije zakonodavstva koja je počela 1999., a dovršena je ove godine.
Petogodišnji plan jačanja suradnje u području imigracije i azila, tzv. Haški program, predviđa osnivanje zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Sustav predviđa Europski centar za azil koji bi obrađivao sve zahtjeve za azil, europske pogranične čuvare koji bi provjeravali putovnice i zaustavljali ilegalne imigrante te europsku konzularnu službu koja bi diljem svijeta izdavala vize.
London pristaje na glasovanje kvalificiranom većinom u tom području, no zadržat će pravo da ne prihvati politike s kojima se ne slaže, poručila je britanska vlada.
"Nećemo pristati na europski centar za obradu zahtjeva za azilom, zajedničku pograničnu službu koja bi nam oduzela nadzor nad granicama niti neku novu europsku konzularnu službu", rekao je glasnogovornik britanskog ministarstva unutarnjih poslova.
Danska i Velika Britanija prema postojećim ugovorima izborile su se za klauzulu o izuzeću u području europske politike u pravosuđu. (tzv. "opt-out").
Haški program nastavlja se na program usvojen na Europskom vijeću u Tampereu 1999. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Šefovi država ili vlada EU-a trebali bi ga potvrditi na summitu 5. studenoga.
HAŠKI PROGRAM
Haški program uključuje prijedloge za osnivanje zajedničkog Europskog sustava azila do 2010. godine.
Vijeće bi, prema nacrtu plana, početkom 2005. trebalo početi pregovore o procedurama vraćanja migranata koji nemaju pravo legalno boraviti u EU.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predviđa se i osnivanje novog Europskog fonda za izbjeglice koji će podijeliti financijski teret izbjeglica među zemljama članicama.Plan predviđa i integraciju državljana trećih zemalja.
Razmatra se također i osnivanje snaga za brzo djelovanje koje bi okupljale nacionalne stručnjake i s vremenom se pretvorile u Europski korpus pograničnih čuvara. Prijedlog bi ponovno trebao biti razmotren u sklopu revizije programa 2007. godine.
Predviđaju se i minimalni standardi za nacionalne osobne isprave te, dugoročno, uvođenje zajedničke vize.
Kontroverzni planovi o osnivanju kampova za prihvat izbjeglica izvan EU u prijedlozima se izravno ne spominju, no Komisiju će se pozvati da tijekom 2005. izradi prijedlog o uspostavi "zajedničkih aplikacijskih centara".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Plan predviđa i potpunu razmjenu informacija između nacionalnih policija do 2008., za što bi se mogla pojaviti potreba za zajedničkim europskim propisima o zaštiti podataka.
Dijelovi Haškog programa nisu obuhvaćeni postojećim europskim ugovorima, no spadat će u nadležnosti EU-a nakon usvajanja Ustava.
(Hina) xzt ysv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati