DANAS će i službeno početi pregovori Europske unije (EU) s Ukrajinom o članstvu. Na sastanku u Luksemburgu (s početkom u 15:30) EU će predstavniku vlasti u Kijevu predati pregovarački okvir, koji definira smjernice tijeka pregovora. Nakon konferencije s Ukrajinom Unija će otvoriti i pregovore s Moldavijom.

"EU je životno osiguranje" za obje zemlje, izjavila je uoči luksemburških sastanaka šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je naglasio kako se tim korakom "ostvaruje europski san" njegovih zemljaka. Pregovori bi mogli, kako se očekuje, potrajati nekoliko godina, a možda i nekoliko desetljeća. Pretpostavka za ulazak u EU je, barem u slučaju Ukrajine, mir s Rusijom.

Nova financijska pomoć Ukrajini

Već i prije otvaranja pregovora s Unijom iz Luksemburga je stigla još jedna dobra vijest za Kijev. "Tijekom idućeg mjeseca mi ćemo Ukrajini na raspolaganje staviti 1.4 milijarde eura, a još jednu milijardu do kraja ove godine", obećao je povjerenik EU za vanjske poslove Josep Borrell.

Na konferenciji za novinare nakon sastanka šefova diplomacije zemalja članica EU on je rekao kako bi se taj novac trebao iskoristiti za protuzračnu obranu, nabavku streljiva i pomoć ukrajinskoj industriji, piše DW.

Kamate na zamrznutu rusku imovinu

Kod tog novca se radi zapravo o kamatama na zamrznutu rusku imovinu. Već odavno postoje planovi da se taj novac "preusmjeri" kao pomoć Ukrajincima. Vijeće EU se sada konačno, i to uz protivljenje Mađarske, dogovorilo da se za pomoć Kijevu iskoristi 90% raspoloživih kamata na rusku imovinu u okviru fonda EPF (European Peace Facility).

I članice skupine G7 nedavno su postigle dogovor da se uz pomoć prihoda od kamata osigura kredite Ukrajincima. Iz EPF-a se, po navodima Europske unije, između 2022. i 2024. godine već mobiliziralo više od jedanaest milijardi eura za Ukrajinu.

Po navodima Europske komisije na području EU je zamrznuta ruska imovina vrijedna oko 210 milijardi eura. Po nekim procjenama svake godine se na toj imovini u prosjeku "zaradi" između 2.5 i tri milijarde eura na konto kamata. Za 2023. je financijski institut Euroclear, sa sjedištem u Belgiji, izračunao da su kamate na rusku imovinu iznosile 4.4 milijarde eura.

Pravni trik

Borrell je, osim toga, priopćio da se "pronašlo pravni postupak pomoću kojeg se sprječava svaki oblik blokade". Pritom je mislio vjerojatno na Mađarsku i protivljenje te zemlje ideji da prihode od kamata na rusku imovinu "preusmjeri" u Kijev.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó je najavio da će njegova zemlja ispitati pravne mogućnosti koje su joj na raspolaganju protiv postupka EU, javila je agencija Reuters.

EU tom odlukom "prelazi crvenu liniju", to je izjavio glasnogovornik mađarske vlade, citirajući pritom objavu Szijjártóa na platformi X. Mađarski šef diplomacije je kritizirao "kršenje zajedničkih europskih propisa bez presedana".

Mađarska na čelu EU

Mađarska blokada naspram Ukrajine nije nikakva novost za EU. Ta zemlja već mjesecima blokira slanje nove financijske pomoći u iznosu od nekoliko milijardi eura, baš kao i slanje vojne pomoći. Mađari tu politiku opravdavaju strahom od toga da bi dodatna pomoć mogla rezultirati daljnjom eskalacijom rata.

Po Borrellovim navodima ukupna vrijednost blokirane pomoći za Ukrajinu iznosi oko šest milijardi eura. EU na drugoj strani blokira slanje novca Mađarskoj, i to zbog dvojbi oko (ne)poštivanja načela vladavine prava. Mađarska će 1. srpnja preuzeti predsjedanje Unijom u idućih šest mjeseci.

Budimpešta će tako do kraja ove godine voditi i sastanke Ministarskog vijeća, odnosno biti ključna zemlja za kreiranje dnevnog reda sastanaka na razini EU te pokretanja postupaka usvajanja novih zakona na razini Unije.

S obzirom na predstojeću ulogu koju će Mađarska preuzeti u EU, odnosno u kontekstu daljnje podrške Ukrajini, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock jučer je izjavila: "Mi sve te korake možemo zajednički usvojiti u Uniji, onako kako smo to radili i protekle dvije godine, i tu nam trebaju svi, uključujući i zemlju koja predsjeda Vijećem."

Nove sankcije protiv Rusije

Ministrice i ministri vanjskih poslova EU na sastanku u Luksemburgu su usvojili i novi, 14. paket sankcija protiv Rusije. On posebno cilja na zatvaranje nekih "rupa" koje su detektirane u dosadašnjim paketima kaznenih mjera. Oko jedne točke zemlje članice ipak nisu (u potpunosti) slijedile preporuke Komisije. I to zbog Njemačke.

Europska komisija je htjela kazniti one koncerne koji preko svojih podružnica u inozemstvu "zaobilaze" sankcije u trećim zemljama. U novom paketu samo stoji da se koncerni moraju "što je moguće bolje" potruditi da se takve stvari ne događaju.

Novim paketom sankcija se, između ostaloga, zabranjuje "pretovar" ruskog ukapljenog prirodnog plina na području EU, kako bi se reduciralo ruske prihode od prodaje energenata.

Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis je kritizirao da je paket sankcija s vremenom postajao sve slabiji i slabiji. Rusija je novi paket kaznenih mjera nazvala "neučinkovitim". Na sastanku Ministarskog vijeća u Luksemburgu se, između ostaloga, raspravljalo i o situaciji na Bliskom istoku i na Zapadnom Balkanu.