OČEKUJE se da će Europska komisija sljedeći tjedan zatražiti od zemalja EU da smanje grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda kako bi se smanjila opća potražnja za plinom, navodi se u dokumentu koji je AFP imao na uvid, piše Jutarnji list.

Opskrba ruskim plinom mogla bi biti u potpunosti prekinuta i Bruxelles u svojim simulacijama računa na to da bi se ove zime Putin plinom mogao služiti kao ratnim oružjem. Očekuje se da će Komisija potaknuti vlade 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi i različiti komercijalni objekti, uključujući i vanjske terase.

Nova pravila

Za optimalno korištenje energenata preporučit će pravila koja zahtijevaju da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva Celzijevih ili hlade klimatizacijskim jedinicama postavljenim na temperaturu ne nižu od 25 stupnjeva. "Imamo prostora smanjiti eventualni udar izazvan prekidom opskrbe za jednu trećinu", stoji u dokumentu koji bi trebao biti objavljen 20. srpnja i mogao bi se u međuvremenu mijenjati.

Na sreću, "zaštićeni" potrošači energije, a to znači kućanstva, predstavljaju samo 37 posto ukupne potrošnje plina u EU. Simulacije pokazuju da bi ti potrošači bili posljednji koji bi bili ozbiljno pogođeni iznenadnim prekidima opskrbe plinom.

Stoga se većinu napora usmjerava na elektrane i industriju koje koriste goleme količine plina. A o ostalim prijedlozima Komisije za uštedu energije trebalo bi se raspravljati na sastanku u Bruxellesu 26. srpnja na kojem bi trebali sudjelovati svi ministri energetike zemalja Europske unije.

Države krenule u akciju. A Hrvatska?

Dosta država je već krenulo u akciju. Njemački savezni parlament Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina planiraju, u sklopu mjera štednje, sniziti temperaturu grijanja zimi i manje hladiti ljeti. Tako se sve prostorije saveznog parlamenta zimi više ne griju na 22, nego na 20 stupnjeva dok će se u ljetnim mjesecima stotine prostorija rashlađivati ne kao dosad na 24, nego na 26 do 28 Celzijevih stupnjeva. Tim mjerama moglo bi se uštedjeti pet posto energije.

Za razliku od Njemačke i još nekih država, u Hrvatskoj državne, ali i većina lokalnih vlasti još uvijek ne razmišljaju o mjerama štednje energije ove jeseni i zime, što proizlazi iz razgovora s vodećim ljudima nekoliko većih hrvatskih gradova, piše Jutarnji list.