RAT U IRANU postao je ključni poligon za ispitivanje vojne tehnologije nove generacije, dok je ruska agresija na Ukrajinu razotkrila smrtonosnu cijenu zastarjelih arsenala. Ishod suvremenih sukoba sve više određuju umjetna inteligencija, rojevi dronova i precizni sustavi, pretvarajući tehnologiju u novo bojno polje.

Suočena s rastućom ranjivošću, Europska unija nastoji ubrzati razvoj ratne tehnologije kako bi održala korak, zahtijevajući brže i fleksibilnije inovacije za novu eru sigurnosnih prijetnji, piše Euronews.

Novi plan za brze inovacije

Najnoviji prijedlog iz Bruxellesa, Program za agilne i brze obrambene inovacije (AGILE), predviđa ulaganje 115 milijuna eura u revolucionarne tehnologije poput umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i bespilotnih letjelica.

Ako bude usvojen, program će označiti jasan zaokret od dosadašnjeg sporog modela financiranja obrane u EU, dajući prednost brzini, preuzimanju rizika i hitroj primjeni novih rješenja. Iako je EU već uložio značajna sredstva u Europski obrambeni fond i satelitske sustave, ti su napori ocijenjeni kao prespori i previše kruti za zahtjeve modernog ratovanja.

Što je AGILE?

Program AGILE, koji je Europska komisija predložila u ožujku 2026., osmišljen je kao alat za ubrzano financiranje koji bi trebao znatno brže prebaciti obrambene tehnologije iz faze razvoja u stvarnu primjenu.

Financirat će projekte koji su već u naprednoj fazi, s naglaskom na tehnologije koje oružane snage mogu testirati i početi koristiti u roku od jedne do tri godine. To uključuje sustave umjetne inteligencije za vojno odlučivanje, robotiku i dronove te projekte koji koriste kvantno računarstvo.

Program obećava financiranje razvoja, izrade prototipova, terenskog testiranja i početne proizvodnje, uz znatno kraće rokove za prijave i evaluaciju. Odluke o financiranju donosit će se unutar nekoliko mjeseci, a ne godina.

Za razliku od tradicionalnih shema, prijavljivati se mogu i pojedinačne tvrtke, bez obveze formiranja velikih međunarodnih konzorcija. Financiranje može pokriti do 100 posto prihvatljivih troškova, a omogućeno je i retroaktivno pokrivanje troškova za već obavljeni rad.

U početnoj pilot-fazi AGILE bi trebao dodijeliti najmanje 115 milijuna eura za 20 do 30 projekata, s pojedinačnim iznosima između jednog i pet milijuna eura. Primarni cilj su startupovi te mala i srednja poduzeća koja rade na tehnologijama dvojne namjene. Program još moraju odobriti Europski parlament i Vijeće, a prvi pozivi za prijedloge očekuju se oko 2027. godine.

Hitna potreba za brzinom

Postoji očit nesrazmjer između brzine tehnoloških promjena i tromosti obrambenih sustava EU. Primjerice, u ratu između Irana i SAD-a, jeftini dronovi redizajniraju se i stavljaju u upotrebu u roku od nekoliko tjedana, dok se sustavi za ciljanje vođeni umjetnom inteligencijom neprestano ažuriraju izravno na bojištu. S druge strane, europski procesi nabave i financiranja mogu trajati godinama.

To stvara opasan jaz u kojem napredne tehnologije postoje, ali ne stižu do vojnika na vrijeme da bi bile operativno relevantne. Mnoge od tih inovacija dolaze od manjih tvrtki koje nemaju resurse za snalaženje u složenim procedurama EU fondova, zbog čega njihova rješenja često propadaju ili se komercijaliziraju drugdje.

Neuspjeh Eurodronea kao upozorenje

Jedan od najpoznatijih primjera europske sporosti je projekt Eurodrone (MALE RPAS), zajednički napor Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske.

Zamišljen još 2014. kao revolucionarna bespilotna letjelica, projekt je suočen s tolikim kašnjenjima da se njegovo uvođenje u službu sada planira tek za 2031. godinu. Načelnik stožera francuskih zračnih i svemirskih snaga nedavno ga je opisao kao "jučerašnji dron koji možemo dobiti sutra".

Zbog toga je Francuska u listopadu 2025. obavijestila partnere o namjeri povlačenja iz programa. Takva kašnjenja prisiljavaju europske države da se oslanjaju na američke dronove MQ-9 Reaper i izraelske Heron, ostajući ovisne o starijoj tehnologiji dok protivnici napreduju s bržim inovacijskim ciklusima.

Dosadašnje inicijative EU

Europska unija je i dosad pokretala programe za poticanje obrambenih inovacija. Vodeće inicijative za 2025. bile su "ReArm Europe" i "EU Defence Industry Transformation Roadmap", s ciljem postizanja autonomije do 2030. godine. Europski obrambeni fond (EDF) primarni je instrument, s proračunom od 7,3 milijarde eura za razdoblje 2021. - 2027. za razvoj novih tehnologija.

Uz njega, Europska shema za obrambene inovacije (EUDIS) s 1,5 milijardi eura pomaže manjim tvrtkama pri ulasku na tržište, dok Europski program obrambene industrije (EDIP) s dodatnih 1,5 milijardi eura potiče zajedničku nabavu i proizvodnju.

Europa i dalje zaostaje unatoč ulaganjima

Iako su ulaganja država članica u obrambeno istraživanje i razvoj porasla s 13 milijardi eura u 2024. na procijenjenih 17 milijardi eura u 2025. godini, EU i dalje značajno zaostaje za SAD-om i Kinom. U SAD-u na istraživanje i razvoj otpada 16 posto obrambenog proračuna, dok je u EU taj udio samo 4 posto.

Američki proračun za tu svrhu u 2024. iznosio je 138 milijardi eura, a procjenjuje se da je Kina u istom razdoblju potrošila 44 milijarde dolara.

Podaci pokazuju da su od sredstava Europskog obrambenog fonda najviše profitirale velike članice poput Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske, dok su Hrvatska i Slovačka zabilježile samo po devet subjekata koji su sudjelovali u projektima.