PANDEMIJA koronavirusa trenutno pokazuje dva lica. Novi Zeland radi ono za čim mnogi čeznu - omogućava svojim stanovnicima da vode normalan život. I ne samo to, slike s rock koncerta u glavnom gradu Wellingtonu obilaze svijet. Deseci tisuća ljudi stoje zbijeni jedni uz druge i razdragano pjevaju omiljene hitove - bez maske i bez sigurnog razmaka.

S druge strane, zemlje poput Indije pokazuju kako virus još uvijek bjesni. Zdravstveni sustav krahirao je pod drugim valom korone. Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa dostigao je vrhunac u srijedu (19. svibnja) - oko 4500 ljudi umrlo je od covida-19, piše Deutsche Welle.

Sveučilište Johns Hopkins javlja kako niti jedna druga država nije prijavila toliko smrtnih slučajeva od koronavirusa u jednom danu kao Indija. Taj broj je vjerojatno veći, s obzirom na to da ima dosta neprijavljenih slučajeva.

Stručnjaci ulijevaju nadu

Već godinu dana se raspravlja kada bi se pandemija mogla završiti. Do sada su odgovori bili otrežnjujući, ali i to se promijenilo. Otkako vodeći njemački virolozi govore o "dobrom ljetu", mnogi polažu nade u okončanje pandemije. U Njemačkoj incidencija pada ispod 100, a broj cijepljenih svakodnevno se povećava. Nazire li se tomu kraj?

I u SAD-u stručnjaci pokazuju optimizam. Epidemiolog sa Sveučilišta Johns Hopkins Justin Lessler rekao je za Washington Post da izgleda da će "cjepiva pobijediti" čak i ako neće biti nečega poput "konačnog dana" pandemije. I virolog Anthony S. Fauci, koji savjetuje Bijelu kuću, uvjeren je da će se "pandemija covida-19 okončati". On dodaje: "Ako do jeseni uspijemo cijepiti oko 70 posto ljudi, izići ćemo iz faze epidemije i ući u fazu kontrole."

Čak i ako ove riječi daju razloga za optimizam, u mnogim zapadnim zemljama to neće biti tako jednostavno. Jer, kada će i hoće li ova pandemija biti okončana, ovisi o puno faktora, a na neke je teško utjecati.

"Imunitet stada" sve veći

Znanstvenici su u početku rekli da oko 60 do 70 posto ljudi mora biti imuno na virus, kako bi se postiglo ono što se naziva imunitet stada ili krda. Kada oko 66 posto ljudi bude imuno na temelju preležane zaraze ili dobivenih cjepiva, vrijednost R će pasti ispod 1, glasila je tadašnja pretpostavka. Zaražena osoba bi u tom slučaju mogla inficirati manje od jedne osobe i pandemija bi bila okončana.

Sada se, međutim, polazi od toga da je koronavirus zarazniji nego što se u početku mislilo. Većina znanstvenika stoga vjeruje da oko 80 posto ljudi treba cijepiti, kako bi vrijednost R pala ispod 1 i kako bi se pandemija zaustavila. U nekim bi situacijama, poput karnevalske povorke u Heinsbergu u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja je početkom 2020. postala poznata zbog brojnih infekcija, imunitet stada morao biti još veći kako bi postojale dobre šanse protiv širenja virusa zbog karnevalskog slavlja, na kojem ljudi, zbijeni jedni uz druge, slave i pjevaju, smatra njemačka novinarka Mai Thi Nguyen-Kim.

Dolaze mutanti

Nove varijante koronavirusa iz Velike Britanije, Južnoafričke Republike, Brazila i Indije također uzrokuju nesigurnost, jer znanstvenici pretpostavljaju da se šire najmanje 30 posto brže od originalne varijante. Gotovo 90 posto ljudi moralo bi biti cijepljeno kako bi se dostigao imunitet stada.

Uz to, efikasnost cjepiva bi se mogla smanjiti, posebno kod južnoafričke varijante. Tako su vektorska cjepiva poput AstraZenece pokazale efikasnost od 10 do 57 posto, dok su druga cjepiva poput mRNA cjepiva kompanije BioNTech imale nešto bolji učinak.

U kojoj mjeri cijepljenje pomaže protiv daljnjeg prenošenja virusa, još nije konačno razjašnjeno. Dosadašnji rezultati proizvođača pokazuju da je mogućnost zaraze, koju mogu prenijeti cijepljeni ljudi, manja i da se brojka kreće između 67 i 94 posto – u ovisnosti od cjepiva.

Stopa cijepljenja se povećava, ali koliko još dugo?

Stope cijepljenja u mnogim zemljama svakodnevno se povećavaju. U Njemačkoj je, prema podacima platforme "Naš svijet u podacima", upotrijebljeno 37 cjepiva na stotinu stanovnika. U Izraelu, jednoj od vodećih zemalja po cijepljenju, cijepljeno je 60 ljudi na 100 stanovnika.

Ali, upitno je može li se stopa cijepljenja od oko 80 posto postići u narednim mjesecima. Problem: čak i ako je na raspolaganju dovoljno cjepiva, uvijek će biti ljudi koji se ne mogu cijepiti. To uključuje, naprimjer, ljude kojima se cijepljenje trenutno ne preporučuje, poput trudnica ili djece.

Ne žele se svi cijepiti

U SAD-u se pokazalo da kampanja cijepljenja također može posustati; broj cjepiva, koja se svakodnevno daju, pada od sredine travnja. Oko osam posto cijepljenih nije se pojavilo za drugu dozu cjepiva. Neke države nastoje privući ljude nagradama, poput listića za lutrije, besplatnog ulaska u muzeje ili davanja grickalica i besplatnih pića. I u Izraelu broj cijepljenih sporo raste od ožujka.

Do stagnacije bi moglo doći i u Njemačkoj. Prema studiji "Covimo", koju je proveo državni epidemiološki Institut Robert Koch, volja za cijepljenjem ovisi i od dostupnih cjepiva. Stopa pristanka na mRNA cjepiva kompanija BioNTech-Pfizer i Moderna bila je znatno veća od one za cjepivo AstraZenece. Što su stariji, ljudi su spremniji na cijepljenje. To bi moglo značiti da će mlađe populacije pokazati manju spremnost, kao i da će stopa cijepljenja stagnirati.

Pored toga, cjepiva će se možda trebati osvježiti. Političar SPD-a i epidemiolog Karl Lauterbach smatra da će cijepljeni držati imunitet od oko šest mjeseci nakon dobivanja cjepiva protiv korone.

Usprkos svim lošim vijestima, stručnjaci nagovještavaju neku vrstu prestanka opasnosti i pretpostavljaju da virus postaje endemski. To znači da će se pridružiti nizu virusa koji uzrokuju sezonske prehlade i da će vjerojatno postati dječja bolest ako djeca i dalje ne budu cijepljena. No do tada ćemo se morati malo strpjeti: virolog iz berlinskog kliničkog centra Charité Christian Drosten smatra da bi to mogao biti slučaj tek za oko godinu i pol.