FINSKA kreće putem zakonske regulacije trećeg spola, odnosno pravnog priznanja da postoje nebinarne i interspolne osobe koje sebe ne smatraju ni ženama ni muškarcima. Bude li zakonski prijedlog prihvaćen u finskom parlamentu, svaka osoba moći će svojevoljno odabrati hoće li se kod državnih tijela registrirati kao žena, muškarac ili kao treća opcija.

Građanska inicijativa "Mi postojimo" prikupila je više od 55.000 potpisa, što je dovoljno da finski parlament otvori raspravu o zakonskom prijedlogu o pravnom uvođenju trećeg spola i potom provede glasanje. U dosadašnjim anketama i javnim raspravama pokazalo se da su konzervativne stranke protiv inicijative o trećem spolu, koju istodobno podržava lijevi centar, uključujući Nacionalnu koalicijsku stranku aktualnog premijera Petterija Orpa.

Glasanje o ovom prijedlogu mora se održati u sadašnjem parlamentarnom sazivu, dakle do travnja 2027. godine. Ako zastupnici podrže uvođenje trećeg spola, to će biti vidljivo u svim javnim i osobnim dokumentima, kao i u osobnom identifikacijskom broju (finskoj verziji OIB-a).

"Nebinarna, treća pravna oznaka spola jamčila bi pravo na život izvan binarne muško-ženske podjele. Svatko mora pred zakonom biti prihvaćen onakvim kakvim se smatra. Kako bi se postigao taj cilj, pozivamo parlament da prihvati prijedlog zakona kojim će se uvesti nebinarna pravna oznaka spola", stoji u tekstu inicijative "Mi postojimo".

Što znači biti nebinarna ili interspolna osoba?

Nebinarna osoba ne identificira se ni kao muškarac ni kao žena, ali pritom treba dodati da nebinarne osobe doživljavaju svoj identitet na različite načine. Nebinarna osoba može biti potpuno bez spola ili se nalaziti između dva binarna spola.

Interspolne osobe rađaju se s tjelesnim varijacijama koje se ne uklapaju jednoznačno u medicinske ili pravne definicije muškarca ili žene. Taj izraz opisuje široku kategoriju prirodno prisutnih varijacija.

Jedna od najpoznatijih interspolnih osoba je južnoafrička atletičarka Caster Semenya. Riječ je o sportašici koja je pravno i društveno od rođenja tretirana kao žena, ali ima povišenu prirodnu razinu testosterona povezanu s razlikama spolnog razvoja. Semenyu je World Athletics isključio iz ženskih natjecanja u nizu disciplina dok ne pristane na medicinsko snižavanje testosterona.

U sličnoj je situaciji i alžirska boksačica Imane Khelif, olimpijska pobjednica iz Pariza 2024. godine. Khelif je priznala da na Y kromosomu ima gen SRY, koji potiče stvaranje proteina važnog za razvoj testisa u embriju, ali i ustvrdila da je uoči Olimpijskih igara hormonskim terapijama spustila razinu testosterona na nulu.

"De facto priznajemo sadašnju društvenu stvarnost"

"Već imamo osobe u našem društvu koje se identificiraju kao nešto drugo osim žene ili muškarca, pa bi uvođenje trećeg spola u državne dokumente de facto odražavalo sadašnju društvenu stvarnost", rekla je za finsku javnu radioteleviziju (Yle) Lotta Kähkönen, docentica rodnih studija na Sveučilištu u Turkuu, te naglasila da bi to omogućilo nebinarnim i interspolnim osobama da budu pravno priznate.

Pravni spol odnosi se na spol koji je evidentiran u službenim dokumentima i državnim registrima, odnosno matičnim knjigama, kao muški ili ženski. Za razliku od rodnog identiteta, osobnog osjećaja spola, i biološkog spola, koji dobivamo rođenjem, pravni spol konstrukcija je koju proizvodi pravni sustav.

Spol se vidi na finskoj osobnoj iskaznici, putovnici i u raznim državnim sustavima, a označen je i u finskom osobnom identifikacijskom broju. Neke članice Europske unije, poput Malte, Njemačke i Austrije, već dopuštaju treću ili nebinarnu, odnosno interspolnu oznaku u nekim službenim registrima i dokumentima, ali bude li ova inicijativa prihvaćena, Finska će otići još korak dalje.

Hrvatska i većina EU-a priznaje samo dva spola

Argumenti protiv uvođenja trećeg pravnog spola odnose se na zlouporabu i mogućnost da se zakoni koriste u pogrešne svrhe. Na primjer, muškarci bi mogli promijeniti pravni spol kako bi izbjegli vojnu obvezu.

U Finskoj su se u javnim raspravama pojavila i pitanja treba li uopće navoditi spol pred državnim tijelima, odnosno trebaju li pravni spolovi uopće postojati. Naime, neki smatraju da je rodni identitet privatna stvar i pitanje prava na samoodređenje.

Hrvatska ne dopušta upis trećeg spola u osobne dokumente ni u matične evidencije, ali već više od desetljeća omogućava pravnu promjenu muškog i ženskog spola. Hrvatska je, dakle, po tom pitanju i dalje daleko od malteškog modela, pa i od njemačkog ili austrijskog. Pravnu regulaciju unutar binarnog obrasca, sličnu hrvatskoj, zasad ima većina članica Europske unije.

S druge strane, Vijeće Europe je 2022. ukazalo na spor i vrlo neujednačen napredak u pravnom priznavanju roda, "zbog čega mnoge transrodne, interspolne i rodno raznolike osobe i dalje imaju dokumente koji ne odgovaraju njihovu identitetu, što ih izlaže većem riziku od diskriminacije i nasilja".