DIGITALIZACIJA je već godinama jedan od najspominjanijih pojmova u Hrvatskoj. Međutim, kako to obično biva, stvari s digitalizacijom u praksi funkcioniraju na potpuno apsurdan način.

Možda najbolju potvrdu toga ovih su dana dobili poduzetnici koji su, sukladno novim propisima, u registar trgovačkog suda do početka rujna morali unijeti svoju e-mail adresu. Problem je u tome što e-mail adresu nisu mogli dostaviti elektroničkim putem nego osobno, na trgovačkom sudu, ili preporučeno poštom. U oba slučaja morali su čekati u redovima da bi dostavili e-mail adresu. 

Poduzetnici ljuti: Država govori o digitalizaciji, a i dalje traži papire 

Jedan od poduzetnika koji je potkraj kolovoza prijavio e-mail adresu svoje tvrtke je i suosnivač udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. On je podatak o svojoj e-mail adresi trgovačkom sudu poslao i e-mailom i poštom. Kaže da je njegova kolegica, koja je poštom slala traženi podatak državi, čekala u redu.

"Kolegica je došla u poštu, čekala u redu, kupila marku i poslala. Kao prije sto godina! Zašto nije bilo dovoljno da trgovački sud obavijestimo o našoj e-mail adresi samo slanjem e-maila? Pričamo o digitalizaciji, a nikako da se maknemo od papira i pečata", kazao je za Index Bujas, dodavši kako slična iskustva imaju i drugi poduzetnici. 

Neki od njih požalili su se i putem društvenih mreža. I oni su u svojim objavama upozorili na nesklad između najava države o digitalizaciji i prakse u kojoj i dalje dominira papirologija. Iznenađeni su i time što se od njih traži da koriste klasične poštanske usluge duboko u 21. stoljeću, umjesto da podatak o svojoj e-mail adresi jednostavno pošalju e-mailom.

Nejasne zakonske izmjene

Podsjetimo, izmjenama Zakona o sudskom registru i Zakona o parničnom postupku iz prošle godine tvrtke registrirane u Hrvatskoj moraju imati e-mail adresu i dužne su je unijeti u sudski registar, o čemu je Index već pisao.

U Ministarstvu pravosuđa (koje je u međuvremenu preraslo u Ministarstvo pravosuđa i uprave) prije dva mjeseca su nam kazali da je cilj unošenja e-mail adrese u sudski registar namjera države da s tvrtkama komunicira elektronskim putem. No ostaje nejasno zašto se onda i unošenje same e-mail adrese tvrtke ne može ostvariti elektronički, već se mora ići ili osobno na trgovački sud ili koristiti poštanske usluge. 

>> Firme moraju skupo platiti upis e-maila u sudski registar

U Ministarstvu pravosuđa i uprave, kojem je na čelu ministar Ivan Malenica, pojasnili su nam da je e-mail tvrtke moguće dostaviti elektroničkim putem samo ako je tvrtka osnovana na daljinu. U ostalim slučajevima, koji se pravno vode kao doregistracija, e-mail adresu trgovačkom sudu nije moguće dostaviti elektroničkim putem, već samo osobno ili putem pošte. 

"Ministarstvo pravosuđa i uprave priprema drugi dio projekta nadogradnje aplikacije e-Sudski registar kojim će se osigurati elektronička predaja zahtjeva svim subjektima upisa u sudski registar u svim slučajevima", stoji u odgovoru Ministarstva na upit Indexa.  

Odvjetnici kažu da komunikacija putem pošte ima i prednosti

I u odvjetničkim krugovima smatraju da korištenje poštanskih usluga ne samo da je uobičajeno u komunikaciji sa sudovima nego je u mnogim slučajevima i korisno. Izbor se, kaže nam odvjetnik Antonio Zujić, često svodi na čekanje na trgovačkom sudu ili na slanje poštom, pri čemu je slanje poštom, s obzirom na rokove, jednostavnije i korisnije od čekanja u redovima pred sudom. Naime, kada se dokument šalje poštom, gleda se kada ga je stranka poslala, što znači da se u gradu kakav je Zagreb, u kojem pojedini poštanski uredi rade 24 sata dnevno, dokument može poslati i samo nekoliko minuta prije isteka zakonskog roka. S druge strane, trgovački sudovi imaju radno vrijeme kojem se mnogi poduzetnici ni ne mogu prilagoditi.

"Zbog toga je slanje poštom ponekad znatno jednostavnije", kaže Zujić za Index.

Govorili su da je unos e-maila besplatan, ali sudovi su ipak naplaćivali pristojbe

Cijeli proces unošenja e-mail adrese u sudski registar nije lišen ni drugih problema. Primjerice, od pojedinih su poduzetnika trgovački sudovi naplaćivali sudske pristojbe, a neki od njih su se žalili i da se od njih tražilo da koriste usluge javnih bilježnika. Sve je to izazivalo dodatne troškove prilikom nadopune podataka o tvrtki e-mail adresom. I to unatoč tome što su iz nadležnog ministarstva tada poručivali kako je unos e-mail adrese besplatan i da se za to ne plaća sudska pristojba. 

Među poduzetnicima koji su morali platiti sudsku pristojbu u iznosu od 250 kuna i javnobilježničku nagradu od 260 kuna je i riječki poduzetnik Alan Heigl, vlasnik tvrtke Euro Bus, koju je osnovao 2003. godine, o čijem je iskustvu Index nedavno pisao.

Nakon što su iz Ministarstva poručili da je unos e-mail adrese u sudski registar besplatan, Heigl je, kako nam je kazao, zatražio povrat novca. Javni bilježnik mu je, ističe, novac i vratio, ali nadležni trgovački sud nije mu odgovorio na zahtjev koji im je predao. 

"Predao sam zahtjev za povrat plaćenih pristojbi, ali ništa mi nisu odgovorili i nisu mi vratili novac. Kad vidim što se događa, mogu samo zaključiti da se mi doista ne možemo odmaknuti od pečata", žali se Heigl za Index. 

Krajnje je vrijeme da se odmaknemo od papira i pečata

U Ministarstvu pravosuđa su nam prije dva mjeseca rekli da tvrtke koje do isteka roka za unos podataka o e-mailu to ne naprave neće biti sankcionirane. Ipak, poduzetnici upozoravaju da je cijeli proces i dalje prepun nejasnoća. Prije svega, poduzetnicima nije jasno znači li to da se nakon isteka roka plaća unos podataka o e-mailu tvrtki ili ne, a nejasno im je i kako će se odvijati procedura. Pritom valja voditi računa o tome da mnogi poduzetnici nisu unijeli e-mail adresu tvrtke u sudski registar jer za to nisu imali vremena, ali i zato što su im informacije o toj obvezi iz nadležnog ministarstva stizale na kapaljku.   

S druge strane, u Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da će tvrtke i dalje - dakle, nakon isteka roka - po dosadašnjim pravilima moći unositi e-mail adrese u svoje podatke u sudskom registru. Ističu i da će proces biti besplatan.  

Poučeni birokratskom zavrzlamom koja je pratila proces uvođenja e-maila u sudski registar poduzetnici upozoravaju kako i ovi slučajevi pokazuju da je krajnje vrijeme da se i hrvatska državna uprava i pravosuđe digitaliziraju. Bujas ističe kako je vrijeme papira i pečata odavno prošlo te da je vrijeme da se komunikacija građana i poduzetnika s državom počne odvijati digitalnim putem. To je, uostalom, i razlog zbog kojeg država traži upis e-mailova tvrtki u sudski registar.

Birokratiziranje se nastavlja 

Na kraju, valja upozoriti kako samim upisom e-maila u sudski registar ne završava birokratiziranje oko elektronske komunikacije države s poduzetnicima. Naime, kako nam kažu odvjetnici, nakon upisa e-maila tvrtke u sudski registar poduzetnik se još mora uključiti u sustav e-komunikacije kod Ministarstva pravosuđa i uprave. Kako bi to mogao, poduzetnik još mora na poseban e-mail Ministarstva poslati OIB, naziv i e-mail tvrtke, kao i svoje osobne podatke.